preskoči na sadržaj

Osnovna škola Šime Budinića Zadar

Kriteriji ocjenjivanja

TVORBENI ELEMENTI GLAZBENOG DJELA

TVORBENI ELEMENTI GLAZBENOG DJELA

1.GLAZBENA REČENICA I NJENI DIJELOVI

Kao što postoji govorna rečenica izražena riječima,(Danas je lijep dan.),tako postoji i glazbena rečenica koja se izražava tonovima.Glazbena rečenica je dakle,glazbena misao izražena tonovima i veličine je obično četiri takta.

 

Glazbena se rečenica sastoji od dvije različite dvotaktne fraze,a svaka fraza od dva različita motiva.Motiv je najmanja glazbena cjelina koja se sastoji od kratkog niza tonova i uglavnom je veličine jednog takta.

 

2.DVOSTRUKA GLAZBENA REČENICA

Ako glazbenu rečenicu ponovimo doslovno dobit ćemo dvostruku glazbenu rečenicu veličine osam taktova

                                                                   

3.GLAZBENA PERIODA

Međutim ako se glazbena rečenica ponovi s manjim promjenama pri kraju nastaje glazbena perioda veličine također osam taktova.Prva se rečenica odnosi prema drugoj kao pitanje i odgovor.

 

4.VELIKA GLAZBENA REČENICA

Kada glazbena misao traje osam taktova i podjela na četiri plus četiri takta nije moguća,radi se o velikoj glazbenoj rečenici

Ako se i velika glazbena rečenica ponovi  s izmjenama pri kraju nastaje velika glazbena perioda veličine šesnaest taktova.To su ujedno i najveći tvorbeni elementi glazbenog djela.Ove elemente naći ćemo u svim glazbenim djelima.Pokušajte ih uočiti prilikom slušanja glazbe.

 

Uredio:Petar Čančar


PUHAČKA GLAZBALA

Puhačka glazbala ton dobivaju strujanjem zraka kroz šuplju cijev .Na vrhu cijevi nalazi se pisak koji stvara ton u cijevi ili svirali.Puhačka glazbala mogu imati tri vrste piska i to:okrugli otvor u cijevi ili usnu,pisak sa jednostrukon ili dvostrukom trskom,te okrugli kotlasti usnik.Visina tona će zavisiti od dužine cijevi svirale i jačini puhanja.Manji ili kraći instrument daje više i svijetlije tonove,dok duža cijev daje dublje i tamnije tonove.Isto tako jačim puhanjem (prepuhivanjem),dobijaju se za osam stupnjeva (oktavu) viši tonovi na instrumentu.Puhačka glazbala se dijele na limena i drvena glazbala.

LIMENA PUHAČKA GLAZBALA

Limena puhačka glazbala su:truba,rog ili korno,trombon ili pozauna i tuba,a sva glazbala imaju limeni kotlasti usnik,kao pisak.

TRUBA

 Truba je najmanje limeno puhačko glazbala koja se odlikuje visokim svijetlim tonom i vrlo je pokretljiva u sviranju.Susreće se kao solo instrument,u malim komornim sastavima i kao orkestralni instrument(puhački orkestar,simfonijski orkestar).Služi i za davanje signala u vojsci.Osim u klasičnoj glazbi,važnu primjenu ima i u modernoj glazbi  20. stoljeća(zabavna glazba.jazz,plesna glazba i slično).

 

Nino Rossi:Tišina

 

TROMBON ILI POZAUNA

Trombon ili pozauna je nešto veći od trube.koji se odlikuje moćnim i nešto dubljim tonom.Ima povlačak kojim se produžuje ili skraćuje dužina cijevi i tako mijenja visina tona.Može biti solo i komorni ili orkestralni instrument.Uz klasičnu glazbu ima široku primjenu i u glazbi 20./21.stoljeća(posebno u jazz glazbi).

 

Maurice Ravel:Bolero-Tema

 

ROG

Rog ili korno je instrument s još dubljim tonom od trube i trombona.Ima mekan ton i svirač drži ruku u otvoru instrumenta pri sviranju.Susrećemo ga uglavnom kao orkestralni instrument i u komornim sastavima,a rijeđe kao solo instrument.

 

W.A.Mozart:Koncert za rog i orkestar 3.st.,Rondo

 

TUBA

Tuba je najveći limeni puhački instrument i ima najdublji ton.Uglavnom je orkestralno glazbalo,a susrećemo je i u komornim sastavim,rijetko se pojavljuje kao solo instrument.

Krzysztof Penderecki:Capriccio

 

DRVENA PUHAČKA GLAZBALA

Drvena puhačka glazbala su građena od drveta uz neke iznimke,a tu spadaju:flauta,oboa,engleski rog,fagot,klarinet i saksofon.Flauta ima usnu,a ostali pisak sa dvostrukom ili jednostrukom trskom.

FLAUTA

Flauta je najmanje drveno puhačko glazbalo koja ima nježne i svijetle visoke tonove.Nekad je bila građena od drveta,a danas je od metalnog lima.Drži se vodoravno pri sviranju i ima usnu(okrugli otvor sa strane).Surećemo je kao solističko,komorno i orkestralno glazbalo.Uz flautu standardne veličine postoji i mala piccolo flauta,koja izvodi najviše tonove i svira se na isti način kao standarna flauta

flauta                                                                                                                                                                                      piccolo flauta

J.S.Bach:Partita

A.Vivaldi:Movimiento 1.

 

OBOA

Oboa je drveno puačko glazbalo vrlo specifičnog zvuka koji je jako prepoznatljiv među glazbalima.Ima pisak s dvostrukom trskom i nešto tamniji ton od flaute.Oboa je solističko,komorno i orkestralno glazbalo.U simfonijskom orkestru služi za davanje intonacije(ugađanje),ostalih glazbala orkestra.

B.Britten:Šest metamorfoza,ulomak

 

ENGLESKI ROG

Engleski rog je nešto veće glazbalo ali vrlo slično oboi(neki ga smatrju inačicom oboe) .Ima i dublje i tamnije tonove od oboe i uglavnom je oskestralni instrument,mada ga ponekad susrećemo i solo.Ima također pisak od dvostruke trske.

 

A.Dvorak:Simfonija br.9.,2.stavak,Largo

 

FAGOT

Fagot je najveće drveno puhačko glazbalo koji izvodi i najdublje tonove i vrlo prepoznatljiv je među glazbalima po tonskoj boji.Ima pisak s dvostrukom trskom kao i oboa i engleski rog.Susrečemo ga kao solo,komorno i orketralno glazbalo.

 

18.st.-Capriccio za fagot solo

 

KLARINET

Klarinet je glazbalo koje ima veliki tonski opseg i toplog i vrlo pokretljivog zvuka.Ima pisak s jednostrukom trskom.Susrećemo ga kao solo,komorno i orkestralno glazbalo.Osim u klasićnoj glazbi susrećemo ga i u modernoj jazz glazbi.

V.Monti:Čardaš

SAKSOFON

Saksofon je najmlađe glazbalo po nastanku,zato ga ne susrećemo u klasičnoj glazbi,već se redovito pojavljuje u modernoj glazbi 20./21.stoljeća, posebno u jazz glazbi.Ima također veliki opseg tonova i pisak s jednostrukom trskom kao klarinet,Građen je od metalnog lima i neki ga smatraju limenom inačicom klarineta.

Fly me to the moon-tenor saksofon
 
 

SASTAVI KOJE ČINE PUHAČKA GLAZBALA

 

 

Henry Mancini:Pink Panter-brass kvintet(2 trube ,trombon,rog i tuba)

Puhački kvintet (flauta,oboa,klarinet,fagot i rog)

Puhački orkestar

    *Osim toga puhački su instrumenti važan dio simfonijskog orkestra

     Uredio:Petar Čančar


PRILOZI ZA SVIJETSKI DAN VODA

SVJETSKI DAN VODA


ZADARSKE MORSKE ORGULJE

Zadarske morske orgulje

Kako djelovanjem morskih valova nastaje zvuk?

Morski valovi dizanjem i spuštanjem mora u sviralama orgulja(koje su ugrađene rivu), potiskuju zrak koji se nalazi u njima i tako nastaje ton u svakoj svirali.Što su valovi jači i veći zrak brže i jače struji i nastaju jači i glasniji tonovi.Tako je zadarske orgulje najbolje slušati za vrijeme jakog juga kada tonovi orgulja dolaze do punog izražaja.Morske orgulje u Zadru su naštimane na dva durska akorda G-dur i C-dur.Tako sviranjem orgulja pomoću valova izvode se durski akordi po ugledu na klapsku pjesmu.


GLAZBA NA VODI

Georg Friedrich Handel:Glazba na vodi


TRZALAČKA GLAZBALA

     TRZALAČKA GLAZBALA spadaju u skupinu ŽIČANIH GLAZBALA ,a ton se na njima dobiva trzanjem žica prstima ili trzalicom (plektrumom).U trzalačka glazbala se ubrajaju gitara,harfa,lutnja,mandolina i tamburaška glazbala

  1.GITARA                                      

 Gitara je trzalačko glazbalo  porijekolm iz Italije i Španjolske,otkud se proširila po cijelom svijetu.Ima šest žica i najpopularnije je glazbalo.Razlikujemo klasičnu gitaru koja se svira prstima i uglavnom ima plastične žice i električnu gitaru ili modernu gitaru koja ima metalne žice i najčešće nema rezonator kao klasična gitara već se ton dobiva elektronskim putem pomoću pojačala zvuka.Električne gitare su:solo gitara,ritam gitara i bas gitara koja ima samo četiri žice.Gitara se pojavljuje u glazbi najčešće kao solističko glazbalo,ali se pjavljuje i u malim komornim sastavima.

         klasična gitara                                                  električna gitara

                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                       

     klasična gitara:Ana Vidović-Hrvatska

 

Električna solo gitara:Vlatko Stefanovski-Makedonija

2.HARFA

 Harfa je najstarije žičano glazbalo staro više tisuća godina i raširena je po cijelom svijetu.Ima trokutast oblik po kojem su nategnute žice.Tijekom vremena je mijenjala oblik i veličinu.Današnja harfa ima 47 žica koje su različitih boja,radi lakšeg snalaženja pri sviranju.Svira se prstima objema rukama a pri dnu ima do 7 pedala kojima se natežu žice i tako se mijenja visina tonova.Harfa je uglavnom solističko glazbalo,ali je susrećemo i u simfonijskom orkestru kao izvanskupno glazbalo.

 

   

Harfa

                 

         Svakako poslušajte mladu harfisticu

 

             xxx:Greensleeves

3.LUTNJA

 Lutnja je  srednjovjekovno glazalo koja je posebno popularna u 15. i 16 stoljeću(renesansa).Lutajući vitezovi trubaduri su ih nosili sa sobom i pjevali uz lutnju na trgovima srednjovjekovnih gradova.Najčešće ima 11 žica i kruškolikog je oblika.Ima zvuk sličan klasičnoj gitari i svira se prstima.Lutnja je solističko glazbalo,a pojavljuje se i u malim sastavima.

Lutnja

   

J.S.Bach:Toccata

4.MANDOLINA

Mandolina je glazbalo poznato na Mediteranu. Vodi porijeklo iz Italije i Španjolske ali se i u Dalmaciji smatra kao narodno glazbalo.Ima četiri duple žice i svira se trzalicom.Mandoline su zapravo porodica instrumenata (postoje još mandoleta,mandola,mandolončelo,bas mandola),a mandolina je zapravo najpopularnije glazbalo iz te porodice.I barokni majstori (17.stoljeće), su skladali za mandolinu.Mandolina može biti solističko glazbalo,komorno glazbalo,a postoje i brojni mandolinski orkestri.Susret mandolinista održava se u Imotskom.

 

Mandolina

  

J.S.Bach:Preludij

     W.A.Mozart:Sonata u A-duru,Alla Turca

 

 5.TAMBURAŠKA GLAZBALA

Tamburaška glazbala su porodica tambura koje čine:(od manje prema većoj),bisernica ili prim,brač ili bas-prim,čelović,čelo,bugarija i berde ili bas.Dok bisernica svira najviše tonove,bas svira najdublje tonove,a akordsku pratnju svira bugarija.Kao solistička glazbala pojavljuju se bisernica i brač.Najpoznatiji tamburaški ansambl je tamburaški kvintet (bisernica,brač I,brač II,bugarija i berde).Vrlo čest je i tamburaški orkestar od 15 do 50 ili više tamburaša.U Osijeku se svake godine održava Festival Tamburaške Glazbe Hrvatske( FTGH),gdje nastupaju orkestri iz cijele Hrvatske.Postoje i dva Štima* tambura.To su E-štim ili slavonski štim i G-štim raširen u zapadnom dijelu Hrvatske.Tambura je hrvatsko narodno glazbalo,ali danas izvodi gotovo sve vrste glazbe.Tambura je i glazbeni predmet u Glazbenim školama širom Hrvatske.

*štim je način kako se ugađa tambura,(E-štim,prva žica je ton "e" ili G-štim,prva žica je ton "g").Sve tambure imaju 4 žice,a prve dvije su uglavnom duple kod manjih tambura.

Postoje i tambure koje ne susrećemo u tamburaškom orkestru,već nastupaju samostalno npr. samica,dangubica ili kuterevka kako se samica naziva u Lici.

 

                               

tamburaška glazbala

 

 tambura brač                        

       Dangubica ili kuterevka                                                                                                                                        

Zlatni Dukati:Vranac

Orkestar 160 tamburaša Hrvatske:Slavonsko kolo

 

kolo na dangubici

Prilog o trzalačkim glazbalima je za one koji žele znati više.Pozdrav ljubiteljima glazbe ,Petar Čančar


GUDAČKA GLAZBALA

GUDAČKA GLAZBALA

      Gudačka glazbala spadaju u skupinu žičanih glazbala.Ova vrsta glazbala ima četiri žice i sviraju se gudalom.Ponekad se mogu svirati i prstima,a takav način sviranja naziva se pizzicato.

      Današnji oblik gudačka glazbala su dobila sredinom 16. Stoljeća (renesansa),kada su ih izrađivale poznate talijanske porodice Guarneri,Amati i Stradivari iz grada Cremone.Vještinu izrade gudačkih instrumenata  talijanskih majstora još nitko nije nadmašio.

1.VIOLINA

     Violina je najmanji gudački instrument.Svira najviše tonove svijetle boje.Susrećemo je kao solističko glazbalo,komorno glazbalo(gudački trio,gudači kvartet,gudački kvintet,oktet i.t.d.) i kao orkestralno glazbalo (gudački orkestar,simfonijski orkestar i slično.).Vrlo je okretna i zato vrlo popularna u klasičnoj glazbi.

 

2.VIOLA

   

         Viola je nešto veća od violine i ima dublji zvuk nešto tamnije boje.Svira se na isti način kao i violina.Uglavnom je komorno i orkestralno glazbalo i rijetko se pojavljuje kao solo instrument.


 

3.VIOLONČELO

 

 

         Violončelo je veći od violine i viole i svirač ga svira sjedeći držeći ga među nogama.Ima lijepi tamni zvuk.Vrlo se često pojavljuje kao solo instrument i u malim komornim sastavima,kao i orkestralni instrument.


 

4.KONTRABAS

         Kontrabas je najveći gudački instrument s najdubljim tonom.Svirač ga svira stojeći i ima najkraće gudalo.U klasičnoj glazbi uglavnom je orkestralni instrument,ali u modernoj jazz glazbi je vrlo često solističko glazbalo i svira se prstima.                       

                                                                                                                                                                                                

                                                                                                                                                                                                  

 

         Ako usporedimo oblik violine,viole i violončela vidimo da su slične građe,dok kontrabas se bitno razlikuje u obliku od ostalih instrumenata.

 

SASTAVI, KOJE ČINE GUDAČKA GLAZBALA

 

Gudački kvartet je jedan od najpopularijih ansambala.kojeg čine violina I,violina II,viola i violončelo.

 

Gudački orkestar


 

Gudački su instrumenti i dio simfonijskog orkestra

Pozdrav ljubiteljima glazbe,Petar Čančar.

 


PREDSTAVLJAMO ZADARSKE GLAZBENE SASTAVE

Prva ženska klapa!
Klapa Zadranke osnovana je 1976. godine kao prva isključivo ženska klapa na inicijativu maestra Zvonka Kerana, dugogodišnjeg njegovatelja klapske baštine. Iste godine po prvi put Zadranke nastupaju na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu ušavši u finale u konkurenciji muških klapa. Od 1977. godine klapa kontinuirano osvaja nagrade, kako žirija tako i publike, evo jedne pjesme u izvedbi klape Zadranke.

Hrvatsko pjevačko glazbeno društvo PETAR ZORANIĆ

Od 1908 godine u Zadru djeluje i Hrvatsko pjevako društvo Petar Zoranić.Društvo koje promijenilo mnogo dirigenata i koje pronosilo ponos Zadra širom Europe i šire.

Mnogi Zadrani su  bili članovi ovog renomiranog društva.

 

GRADSKA GLAZBA ZADAR

Na inicijativu Josipa Perlinija u Zadru je godine 1871. osnovana Gradska glazba Zadar. Prvi dirigent glazbe je bio Aleksandar Dionisi. O razdoblju do kraja Drugog svjetskog rata zna se vrlo malo jer je sva dokumentacija o Gradskoj glazbi izgubljena.Gradska limena glazba djeluje i danas u Zadru i aktivan je sudionik u glazbenim zbivanjima grada Zadra.

 

 

Pozdrav,

Petar Čančar.


 


Zadarski Madrigalisti

U Zadru je od 1983. godine dvadesetak godina djelovao Ansambl za ranu glazbu Zadarski Madrigalisti,koji je izvodio glazbu srednjeg vijeka i renesanse (14-16.st). Jedna od najstarijih skladbi iz tog vremena je i Zadarski sanktus-dvoglasna skladba, koju možete čuti u izvođenju Zadarskih Madrigalista.

Pozdrav ljubiteljima glazbe, Petar Čančar.

Evo još nekoliko sličnih skladbi:

 

G.P. da Palestrina:Recordata

Thoinot Arbeau:Pavane

Ivan Lukačić:Quam pulchra es


 


Jakov Gotovac:Ero s onoga svijeta


Vremenska prognoza
Zato sto volim Zadar

OBAVIJEST ZA RODITELJE

Popis udžbenika za šk. god. 2017./2018.

Vremenik natjecanja

KORISNI LINKOVI

 

 

Zakoni i pravilnici

Zakone i pravilnike možete pronaći na stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje

BONTON

"Skockajte web! 2012"

NAŠA WEB-STRANICA U FINALU NAJBOLJIH NA NATJECANJU  "SKOCKAJTE WEB 2012"

Kalendar
« Studeni 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji

Vremenska prognoza

Prvi glas Budinića

Čitamo mi, u obitelji svi 2012./2013.

Stop nasilju među djecom!

ANKETA
Učite li njemački jezik?




 

Brojač posjeta
Ispis statistike od 4. 4. 2010.

Ukupno: 845627
CMS za škole logo
Osnovna škola Šime Budinića Zadar / Put Šimunova 4, HR-23000 Zadar / os-sbudinica-zd.skole.hr / ured@os-sbudinica-zd.skole.hr
preskoči na navigaciju