preskoči na sadržaj

Osnovna škola Šime Budinića Zadar

KUTAK DEFEKTOLOGA

Dobrodošli u kutak defektologa!

 

 

Tko je školski defektolog?

Defektolog je stručni suradnik u osnovnoj školi koji obavlja poslove prevencije, dijagnostike i tretmana različitih oblika posebnih potreba djece odnosno radi s učenicima s teškoćama u razvoju, s učenicima s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim problemima te s učenicima s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim i ekonomskim čimbenicima. Rad školskog defektologa usmjeren je na suradnju s učenicima, roditeljima i učiteljima, a odvija se kroz:

-sudjelovanje u Stručnom povjerenstvu za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta (prilikom upisa u prvi razred i utvrđivanja primjerenog oblika školovanja učenika)

-individualni i savjetodavni rad s učenicima

-individualni rad s učenicima na Individauliziranom odgojno obrazovnom programu

-grupni rad s učenicima (radionice)

-savjetodavni rad s roditeljima

-rješavanje disciplinskih problema

-sudjelovanje u koordinaciji, provedbi i analizi raznih programa i projekta škole vezanih za prevenciju raznih oblika neprihvatljivih ponašanja (ovisnosti, nasilničko ponašanje, poremećaji u ponašanju...)

Za sva vaša pitanja slobodno se obratite na moju email adresu: nina.prendja@gmail.com ili putem telefona 023/309 - 195, a u  uredu me možete pronaći:
Pon: 13-19, Uto: 13-19, Sri: 8-14, Čet: 8-14, Pet: ABC smjena

                                                                                                                         Vaša Nina Glavan, defektolog, socijalni pedagog


PAŽNJA I UČENJE

Pažnja je usmjerenost mentalne aktivnosti na određene podražaje. Razlikujemo usmjeravanje i zadržavanje pažnje. Da bismo pratili neki događaj, trebamo se moći usmjeriti na njega, na ono što je bitno povezano s njim (a ne izgubiti se u mnogim nebitnim istovremenim događajima) i zadržati pažnju na njemu. Tako školsko dijete treba biti u stanju izdvojiti npr. ono što učiteljica govori i usmjeriti se na to, a ne na npr. drugu djecu, ono što mu je netko prije toga rekao, na zvukove izvan učionice... Također tu pažnju treba održati usmjerenu, a ne uskoro početi misliti na igračku koju je ponijelo, na sjećanja na film koje je prije gledalo itd…

Sposobnost zadržavanja pažnje na nekom cilju dijelom je urođena, a dijelom se na njezin razvoj može utjecati. Neka djeca se moraju stalno naprezati da bi ostala koncentrirana, drugoj je to zamjetno lakše. Pažnja je potrebna da bi se uspjelo u školi.

Svaki učenik može ponekad imati manjak pažnje (slabu koncentraciju), npr. uslijed obiteljskih problema, neprospavane noći, emocionalnih problema, školskog neuspjeha, straha od ispitivanja, umora, dosade itd.

Manjak pažnje je dosta čest i najčešći je razlog zbog kojeg djeca normalnih intelektualnih sposobnosti imaju poteškoće u učenju.

Neke igre i aktivnosti koje mogu pomoći u razvoju pažnje kod djece

  • Precrtavanje različitih predložaka - prvo jednostavnijih, a kasnije i  složenijih;
  • Bojanje u bojankama;
  • Pronalaženje skrivenih likova i traženje razlika na sličnim slikama, vježba usporedi dvije (ili više slika) - što je promijenjeno, izostavljeno ili dodano;
  • Slagalice - domino s brojevima ili slikama, loto, puzzle, prema predlošku izrezati i sastaviti sliku;
  • Vježbe razvrstavanja: kocke, lego kockice i drugo razvrstati, pomaganje u razvrstavanju posuđa kod kuće, razvrstavanje novčića po vrijednosti,  kuglica po boji i veličini, pravljenje ogrlica po određenom redoslijedu, skupljanje kamenčića, sličica, markica itd., igre kartama - kvartet, “Crni Petar”…
  • Misaoni zadaci - “Što sve moraš pripremiti ako želiš nacrtati sliku?”, “Postavi stol za 5 osoba. Što ti je sve za to potrebno?”.
  • Vježbe kombinacije - umetanje riječi, rješavanje križaljki, dopunjavanje riječi, pogađanje životinja, cvijeća, i dr. prema djelomičnim opisima  npr. “Što je to - ima četiri noge, krzno, spretno se penje po drveću?”… Igre : šah, mlin…
  • Igre razvrstavanja po nekim kriterijima - “Napiši sve životinje koje imaju krila”, “Poznaješ li životinje koje imaju više od četiri noge” itd. Igre: država - grad - rijeka i sl.
  • Zadaci opažanja - promatrati tijek neke radnje ili događaja - dovršavanje rečenice usmeno ili pismeno (promatrati policajca na raskrižju i sl., dati djetetu da jednu minutu promatra sliku i poslije pitati npr.” Koliko je na slici bilo osoba, prozora, životinja...”) itd.

 

Kako djelovati na razvoj pažnje od početka školovanja?

  • Stvaranjem dobrih navika - navikavanjem djece da pripremaju i spremaju svoj školski pribor i radno mjesto.
  • Navikavanjem da uče i pišu zadaće uvijek na istom mjestu - već samo sjedanje na mjesto na kojem je dijete naviklo učiti pridonosi stvaranju psihološke spremnosti za rad.
  • Stvaranjem dnevne rutine - dijete treba učiti uvijek u otprilike isto doba dana (nakon ručka, nakon odmora, i sl.) - time se olakšava koncentracija na učenje.
  • Ako je potrebno, pomozite djetetu da napravi plan za učenje i pisanje domaće zadaće.
  • Upućujte djeteta u dobre navike i metode učenja – podcrtavanje bitnoga, ponavljanje, samostalno prepričavanje.
  • Potičite ga da uči pomalo i češće.
  • Pohvalite djetetov trud i napredak
  • Naglašavanjem što je važno i pozivanjem da se obrati pažnja na nešto,
  • Mijenjanjem jačine glasa,
  • Gestikulacijom, kretanjem, mimičkim izražajem,
  • Korištenjem slika, predmeta,
  • Korištenjem uvodne priče za neki sadržaj,
  • Podvlačenjem napisanog ili uporabom kreda u boji.
  • Neobičnim i neočekivanim sadržajima - npr. u nastavi zemljopisa uvesti glazbu, ispričati anegdotu i sl.,
  • Objašnjavanjem svrhe i koristi od učenja gradiva,
  • Uporabom i mijenjanjem različitih aktivnosti - crtanja, pisanja, traženja podataka, podvlačenja itd.,
  • Uvođenjem tjelesnih aktivnosti, razgibavanja, kraćih vježbi kada pažnja počinje popuštati,
  • Poticati djecu da uče pomalo i češće, te tako organizirati i ponavljanja gradiva.

EMPATIJA

Empatija je sposobnost razumijevanja emocija drugih ljudi i načina kako reagirati na opažene emocije. Osjećati empatiju prema nekome znači razumjeti što osoba osjeća u situaciji u kojoj se nalazi te razumjeti kako bismo mi reagirali u sličnoj situaciji. Drugim riječima empatija znači „suosjećati s drugim“. Empatija je sposobnost da se razumije svijet iz perspektive druge osobe, odnosno sposobnost da se razumiju i osjete tuđa osjećanja. Bez razvijene empatije ne bismo bili u stanju brinuti se za svoje bližnje i davati im utjehu i osjećaj sigurnosti. Smatra se da je ona jedna od temeljnih emocija i da je izrazito važna za zdrav emocionalni i moralni razvoj.

Empatija je složena emocija i djeca  trebaju pomoć odraslih da ju nauče. Jedan od najefikasnijih načina za djetetovo učenje empatije je empatično ponašanje njegovih roditelja.  
Pomoć djetetu u učenju empatije svakako predstavlja i roditeljsko izražavanje interesa za njihove doživljaje te izražavanje emocija (pozitivnih i negativnih), pažljivo i aktivno slušanje te postavljanje pitanja koja će im pomoći da razjasne svoje osjećaje i misli. S razvojem empatije raste i  sposobnost djece da se ponašaju u skladu sa svojim empatičnim osjećajima, tako da saslušaju drugoga, pomognu mu i iskažu svoju velikodušnost.

Korištenje empatičkog razumijevanja pretpostavka je za nenasilno ponašanje i kvalitetno rješavanje međuljudskih sukoba. Upravo radi važne uloge empatije dobro je znati metode za poticanje empatije kod djece. Da bi osoba mogla razumjeti osjećaje drugih i uživjeti se u emocionalna stanja drugih potrebno je da i sama bude upoznata sa svojim osobnim osjećajima i da zna prepoznati vlastite osjećaje. Jednako tako, važno je da zna iskazati svoje osjećaje drugima. Poznavanje vlastitih emocija   omogućuje osobi da prepozna ali i razumije osjećaje drugih.

Dakle, svoje dijete potičite:

  1. da imenuje i istražuje svoje osjećaje u različitim situacijama
  2. da iskazuje svoje osjećaje i vježba različite načine kako pokazati svoje osjećaje (osobito vodeći računa na poticanje pozitivnih oblika ponašanja)
  3. da istražuje i prepoznaje osjećaje drugih ljudi
  4. na razumijevanje osjećaja drugih razgovarajući s djetetom o tome što sve utječe na nečije osjećaje, potaknite dijete na razmišljanje o drugima, njihovim životnim okolnostima.

Empatična djeca su uspješnija i zadovoljnija u školi te u socijalnim situacijama, imaju više prijatelja i osjećaju se zadovoljno.


ISHODI UČENJA

Česte su pritužbe učenika da su „učili puno“, a nisu dobili dobru ocjenu. Zašto je to tako? Osim što puno  učenika ne zna učiti s razumijevanjem (već se „naštreba napamet“ gradivo, jedan dio problema vjerojatno leži i u činjenici da učenici ne razumiju razinu znanja koju su usvojili svojim učenjem. Da bi učenici znali prepoznati jesu li dosegli razinu znanja potrebnu za dobru ocjenu u  ovom tekstu donosim Vam, dragi učenici,  Blomove taksonomiju znanja, teoretski okvir koji opisuje razine znanja.  

Razine znanja su zapravo nivoi napredovanja u učenju i rastu u od najjednostavnijih i najkonkretnijih do sve složenijih. Naravno, veća razina znanja pretpostavlja i veću ocjenu.

Razine znanja i ciljevi učenja na kognitivnom području

Revidirana Bloomova taksonomija

Razine znanja

CILJEVI (ISHODI) UČENJA

Značenje razine

I.

DOSJETITI SE   

Dosjetiti se, prepoznati ili reproducirati  informaciju, ideju i princip u približno onakvom obliku u kojem su naučeni.

II.

SHVATITI   

Uočiti i povezati glavne ideje. Prevesti, razumjeti, objasniti ili interpretirati naučeni sadržaj.  Opisati tijek događaja ili procesa. Izvesti logičan zaključak iz dostupnih informacija.

Zaključiti o uzroku i predvidjeti posljedice.

III.

PRIMIJENITI  

Rješavati probleme primjenom naučenog u kontekstu učenja ili  u novoj situaciji na rutinski ili na nov način. Koristiti apstrakcije. Odabrati i primijeniti podatke i principe za rješavanje problema ili zadatka u drugom području uz minimum vođenja.

IV.

ANALIZIRATI   

Razlikovati važne od nevažnih dijelova prezentiranog materijala. Raščlanjivati  informacije kako bi se utvrdili dijelovi cjeline, njihovi međusobni odnosi, organizacijski principi, uzroci i posljedice, izveli dokazi i zaključci i podržale generalizacije. Uočiti obrazac. Prepoznati skriveno značenje. Razlikovati činjenice i zaključke.

V.

PROSUĐIVATI  

Usporediti i pronaći sličnosti i razlike među idejama. Procijeniti valjanost ideja i/ili kvalitete uratka na temelju poznatih kriterija. Otkriti nekonzistentnost unutar procesa ili produkta. Otkriti prikladnost postupka s obzirom na zadatak ili problem. Dokazati vrijednost. Izabrati mogućnost i argumentirano obrazložiti.

VI.

STVARATI   

Kreativno koristiti postojeće znanje za stvaranje nove cjeline (kombinirati poznate dijelove u novu cjelinu). Stvarati nove ideje  i rješenja. Izvoditi generalizacije na temelju dobivenih podataka. Povezati znanje iz različitih područja. Uočavati nove obrasce.

 


Vremenska prognoza
Zato sto volim Zadar

OBAVIJEST ZA RODITELJE

Popis udžbenika za šk. god. 2017./2018.

Vremenik natjecanja

KORISNI LINKOVI

 

 

Zakoni i pravilnici

Zakone i pravilnike možete pronaći na stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje

BONTON

"Skockajte web! 2012"

NAŠA WEB-STRANICA U FINALU NAJBOLJIH NA NATJECANJU  "SKOCKAJTE WEB 2012"

Kalendar
« Rujan 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji

Vremenska prognoza

Prvi glas Budinića

Čitamo mi, u obitelji svi 2012./2013.

Stop nasilju među djecom!

ANKETA
Učite li njemački jezik?




 

Brojač posjeta
Ispis statistike od 4. 4. 2010.

Ukupno: 836171
CMS za škole logo
Osnovna škola Šime Budinića Zadar / Put Šimunova 4, HR-23000 Zadar / os-sbudinica-zd.skole.hr / ured@os-sbudinica-zd.skole.hr
preskoči na navigaciju