preskoči na sadržaj

Osnovna škola Šime Budinića Zadar

KUTAK DEFEKTOLOGA

Dobrodošli u kutak defektologa!

 

 

Tko je školski defektolog?

Defektolog je stručni suradnik u osnovnoj školi koji obavlja poslove prevencije, dijagnostike i tretmana različitih oblika posebnih potreba djece odnosno radi s učenicima s teškoćama u razvoju, s učenicima s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim problemima te s učenicima s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim i ekonomskim čimbenicima. Rad školskog defektologa usmjeren je na suradnju s učenicima, roditeljima i učiteljima, a odvija se kroz:

-sudjelovanje u Stručnom povjerenstvu za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta (prilikom upisa u prvi razred i utvrđivanja primjerenog oblika školovanja učenika)

-individualni i savjetodavni rad s učenicima

-individualni rad s učenicima na Individauliziranom odgojno obrazovnom programu

-grupni rad s učenicima (radionice)

-savjetodavni rad s roditeljima

-rješavanje disciplinskih problema

-sudjelovanje u koordinaciji, provedbi i analizi raznih programa i projekta škole vezanih za prevenciju raznih oblika neprihvatljivih ponašanja (ovisnosti, nasilničko ponašanje, poremećaji u ponašanju...)

Za sva vaša pitanja slobodno se obratite na moju email adresu: nina.prendja@gmail.com ili putem telefona 023/309 - 195, a u  uredu me možete pronaći:
Pon: 13-19, Uto: 13-19, Sri: 8-14, Čet: 8-14, Pet: ABC smjena

                                                                                                                         Vaša Nina Glavan, defektolog, socijalni pedagog


PAŽNJA I UČENJE

Pažnja je usmjerenost mentalne aktivnosti na određene podražaje. Razlikujemo usmjeravanje i zadržavanje pažnje. Da bismo pratili neki događaj, trebamo se moći usmjeriti na njega, na ono što je bitno povezano s njim (a ne izgubiti se u mnogim nebitnim istovremenim događajima) i zadržati pažnju na njemu. Tako školsko dijete treba biti u stanju izdvojiti npr. ono što učiteljica govori i usmjeriti se na to, a ne na npr. drugu djecu, ono što mu je netko prije toga rekao, na zvukove izvan učionice... Također tu pažnju treba održati usmjerenu, a ne uskoro početi misliti na igračku koju je ponijelo, na sjećanja na film koje je prije gledalo itd…

Sposobnost zadržavanja pažnje na nekom cilju dijelom je urođena, a dijelom se na njezin razvoj može utjecati. Neka djeca se moraju stalno naprezati da bi ostala koncentrirana, drugoj je to zamjetno lakše. Pažnja je potrebna da bi se uspjelo u školi.

Svaki učenik može ponekad imati manjak pažnje (slabu koncentraciju), npr. uslijed obiteljskih problema, neprospavane noći, emocionalnih problema, školskog neuspjeha, straha od ispitivanja, umora, dosade itd.

Manjak pažnje je dosta čest i najčešći je razlog zbog kojeg djeca normalnih intelektualnih sposobnosti imaju poteškoće u učenju.

Neke igre i aktivnosti koje mogu pomoći u razvoju pažnje kod djece

  • Precrtavanje različitih predložaka - prvo jednostavnijih, a kasnije i  složenijih;
  • Bojanje u bojankama;
  • Pronalaženje skrivenih likova i traženje razlika na sličnim slikama, vježba usporedi dvije (ili više slika) - što je promijenjeno, izostavljeno ili dodano;
  • Slagalice - domino s brojevima ili slikama, loto, puzzle, prema predlošku izrezati i sastaviti sliku;
  • Vježbe razvrstavanja: kocke, lego kockice i drugo razvrstati, pomaganje u razvrstavanju posuđa kod kuće, razvrstavanje novčića po vrijednosti,  kuglica po boji i veličini, pravljenje ogrlica po određenom redoslijedu, skupljanje kamenčića, sličica, markica itd., igre kartama - kvartet, “Crni Petar”…
  • Misaoni zadaci - “Što sve moraš pripremiti ako želiš nacrtati sliku?”, “Postavi stol za 5 osoba. Što ti je sve za to potrebno?”.
  • Vježbe kombinacije - umetanje riječi, rješavanje križaljki, dopunjavanje riječi, pogađanje životinja, cvijeća, i dr. prema djelomičnim opisima  npr. “Što je to - ima četiri noge, krzno, spretno se penje po drveću?”… Igre : šah, mlin…
  • Igre razvrstavanja po nekim kriterijima - “Napiši sve životinje koje imaju krila”, “Poznaješ li životinje koje imaju više od četiri noge” itd. Igre: država - grad - rijeka i sl.
  • Zadaci opažanja - promatrati tijek neke radnje ili događaja - dovršavanje rečenice usmeno ili pismeno (promatrati policajca na raskrižju i sl., dati djetetu da jednu minutu promatra sliku i poslije pitati npr.” Koliko je na slici bilo osoba, prozora, životinja...”) itd.

 

Kako djelovati na razvoj pažnje od početka školovanja?

  • Stvaranjem dobrih navika - navikavanjem djece da pripremaju i spremaju svoj školski pribor i radno mjesto.
  • Navikavanjem da uče i pišu zadaće uvijek na istom mjestu - već samo sjedanje na mjesto na kojem je dijete naviklo učiti pridonosi stvaranju psihološke spremnosti za rad.
  • Stvaranjem dnevne rutine - dijete treba učiti uvijek u otprilike isto doba dana (nakon ručka, nakon odmora, i sl.) - time se olakšava koncentracija na učenje.
  • Ako je potrebno, pomozite djetetu da napravi plan za učenje i pisanje domaće zadaće.
  • Upućujte djeteta u dobre navike i metode učenja – podcrtavanje bitnoga, ponavljanje, samostalno prepričavanje.
  • Potičite ga da uči pomalo i češće.
  • Pohvalite djetetov trud i napredak
  • Naglašavanjem što je važno i pozivanjem da se obrati pažnja na nešto,
  • Mijenjanjem jačine glasa,
  • Gestikulacijom, kretanjem, mimičkim izražajem,
  • Korištenjem slika, predmeta,
  • Korištenjem uvodne priče za neki sadržaj,
  • Podvlačenjem napisanog ili uporabom kreda u boji.
  • Neobičnim i neočekivanim sadržajima - npr. u nastavi zemljopisa uvesti glazbu, ispričati anegdotu i sl.,
  • Objašnjavanjem svrhe i koristi od učenja gradiva,
  • Uporabom i mijenjanjem različitih aktivnosti - crtanja, pisanja, traženja podataka, podvlačenja itd.,
  • Uvođenjem tjelesnih aktivnosti, razgibavanja, kraćih vježbi kada pažnja počinje popuštati,
  • Poticati djecu da uče pomalo i češće, te tako organizirati i ponavljanja gradiva.

EMPATIJA

Empatija je sposobnost razumijevanja emocija drugih ljudi i načina kako reagirati na opažene emocije. Osjećati empatiju prema nekome znači razumjeti što osoba osjeća u situaciji u kojoj se nalazi te razumjeti kako bismo mi reagirali u sličnoj situaciji. Drugim riječima empatija znači „suosjećati s drugim“. Empatija je sposobnost da se razumije svijet iz perspektive druge osobe, odnosno sposobnost da se razumiju i osjete tuđa osjećanja. Bez razvijene empatije ne bismo bili u stanju brinuti se za svoje bližnje i davati im utjehu i osjećaj sigurnosti. Smatra se da je ona jedna od temeljnih emocija i da je izrazito važna za zdrav emocionalni i moralni razvoj.

Empatija je složena emocija i djeca  trebaju pomoć odraslih da ju nauče. Jedan od najefikasnijih načina za djetetovo učenje empatije je empatično ponašanje njegovih roditelja.  
Pomoć djetetu u učenju empatije svakako predstavlja i roditeljsko izražavanje interesa za njihove doživljaje te izražavanje emocija (pozitivnih i negativnih), pažljivo i aktivno slušanje te postavljanje pitanja koja će im pomoći da razjasne svoje osjećaje i misli. S razvojem empatije raste i  sposobnost djece da se ponašaju u skladu sa svojim empatičnim osjećajima, tako da saslušaju drugoga, pomognu mu i iskažu svoju velikodušnost.

Korištenje empatičkog razumijevanja pretpostavka je za nenasilno ponašanje i kvalitetno rješavanje međuljudskih sukoba. Upravo radi važne uloge empatije dobro je znati metode za poticanje empatije kod djece. Da bi osoba mogla razumjeti osjećaje drugih i uživjeti se u emocionalna stanja drugih potrebno je da i sama bude upoznata sa svojim osobnim osjećajima i da zna prepoznati vlastite osjećaje. Jednako tako, važno je da zna iskazati svoje osjećaje drugima. Poznavanje vlastitih emocija   omogućuje osobi da prepozna ali i razumije osjećaje drugih.

Dakle, svoje dijete potičite:

  1. da imenuje i istražuje svoje osjećaje u različitim situacijama
  2. da iskazuje svoje osjećaje i vježba različite načine kako pokazati svoje osjećaje (osobito vodeći računa na poticanje pozitivnih oblika ponašanja)
  3. da istražuje i prepoznaje osjećaje drugih ljudi
  4. na razumijevanje osjećaja drugih razgovarajući s djetetom o tome što sve utječe na nečije osjećaje, potaknite dijete na razmišljanje o drugima, njihovim životnim okolnostima.

Empatična djeca su uspješnija i zadovoljnija u školi te u socijalnim situacijama, imaju više prijatelja i osjećaju se zadovoljno.


ISHODI UČENJA

Česte su pritužbe učenika da su „učili puno“, a nisu dobili dobru ocjenu. Zašto je to tako? Osim što puno  učenika ne zna učiti s razumijevanjem (već se „naštreba napamet“ gradivo, jedan dio problema vjerojatno leži i u činjenici da učenici ne razumiju razinu znanja koju su usvojili svojim učenjem. Da bi učenici znali prepoznati jesu li dosegli razinu znanja potrebnu za dobru ocjenu u  ovom tekstu donosim Vam, dragi učenici,  Blomove taksonomiju znanja, teoretski okvir koji opisuje razine znanja.  

Razine znanja su zapravo nivoi napredovanja u učenju i rastu u od najjednostavnijih i najkonkretnijih do sve složenijih. Naravno, veća razina znanja pretpostavlja i veću ocjenu.

Razine znanja i ciljevi učenja na kognitivnom području

Revidirana Bloomova taksonomija

Razine znanja

CILJEVI (ISHODI) UČENJA

Značenje razine

I.

DOSJETITI SE   

Dosjetiti se, prepoznati ili reproducirati  informaciju, ideju i princip u približno onakvom obliku u kojem su naučeni.

II.

SHVATITI   

Uočiti i povezati glavne ideje. Prevesti, razumjeti, objasniti ili interpretirati naučeni sadržaj.  Opisati tijek događaja ili procesa. Izvesti logičan zaključak iz dostupnih informacija.

Zaključiti o uzroku i predvidjeti posljedice.

III.

PRIMIJENITI  

Rješavati probleme primjenom naučenog u kontekstu učenja ili  u novoj situaciji na rutinski ili na nov način. Koristiti apstrakcije. Odabrati i primijeniti podatke i principe za rješavanje problema ili zadatka u drugom području uz minimum vođenja.

IV.

ANALIZIRATI   

Razlikovati važne od nevažnih dijelova prezentiranog materijala. Raščlanjivati  informacije kako bi se utvrdili dijelovi cjeline, njihovi međusobni odnosi, organizacijski principi, uzroci i posljedice, izveli dokazi i zaključci i podržale generalizacije. Uočiti obrazac. Prepoznati skriveno značenje. Razlikovati činjenice i zaključke.

V.

PROSUĐIVATI  

Usporediti i pronaći sličnosti i razlike među idejama. Procijeniti valjanost ideja i/ili kvalitete uratka na temelju poznatih kriterija. Otkriti nekonzistentnost unutar procesa ili produkta. Otkriti prikladnost postupka s obzirom na zadatak ili problem. Dokazati vrijednost. Izabrati mogućnost i argumentirano obrazložiti.

VI.

STVARATI   

Kreativno koristiti postojeće znanje za stvaranje nove cjeline (kombinirati poznate dijelove u novu cjelinu). Stvarati nove ideje  i rješenja. Izvoditi generalizacije na temelju dobivenih podataka. Povezati znanje iz različitih područja. Uočavati nove obrasce.

 


Vremenska prognoza
Zato sto volim Zadar

Vremenik natjecanja

KORISNI LINKOVI

 

 

OBAVIJEST ZA RODITELJE

Popis udžbenika za šk. god. 2016./2017.

Zakoni i pravilnici

Zakone i pravilnike možete pronaći na stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje

BONTON

"Skockajte web! 2012"

NAŠA WEB-STRANICA U FINALU NAJBOLJIH NA NATJECANJU  "SKOCKAJTE WEB 2012"

Kalendar
« Srpanj 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji

Vremenska prognoza

Prvi glas Budinića

Čitamo mi, u obitelji svi 2012./2013.

Stop nasilju među djecom!

ANKETA
Učite li njemački jezik?




 

Brojač posjeta
Ispis statistike od 4. 4. 2010.

Ukupno: 825651
CMS za škole logo
Osnovna škola Šime Budinića Zadar / Put Šimunova 4, HR-23000 Zadar / os-sbudinica-zd.skole.hr / ured@os-sbudinica-zd.skole.hr
preskoči na navigaciju