NJEMAČKI JEZIK
Načini, postupci i elementi vrednovanja u nastavi njemačkog jezika
Das Supertalent auf Deutsch 2024
U četvrtak, 5. prosinca 2024. u 18.00 sati u pedblagdanskom ozračju i veselom raspoloženju svih sudionika održan je treći po redu supertalent šou za učenike njemačkog jezika osnovnih i srednjih škola u organizaciji KDV-a, Društva učitelja i profesora njemačkog jezika, Ogranak Zadar. Društvo učitelja i profesora njemačkog jezika ovim natjecanjem želi potaknuti učenike na usavršavanje znanja njemačkog jezika, razvijanje jezičnih kompetencija te promovirati njemački jezik i istaknuti njegovu važnost u našoj regiji. Radi se o zanimljivom natjecanju na kojem su učenici oduševili publiku svojim kreativnim nastupima te pokazali znanje i jezične vještine koje su stekli u svojim obrazovnim ustanovama. Sudjelovali su učenici i profesori OŠ Šime Budinića, OŠ Petra Preradovića, OŠ Zadarski otoci, OŠ Stanovi, OŠ Šimuna Kožičića Benje, OŠ Franka Lisice Polača, OŠ Starigrad, OŠ Petra Zoranića Stankovci, te učenici Jezične gimnazije Vladimir Nazor Zadar. Stručno povjerenstvo svaki je pojedini nastup bodovalo prema kriterijima: jezični i vokalni izričaj, scenski nastup, umjetnički dojam i kreativnost te su na kraju zbrojem bodova odlučili tko su finalisti ovog natjecanja u četiri kategorije (I. kategorija: najbolji pojedinačni nastup, II. kategorija: najbolji grupni nastup i III. kategorija: najbolji scenski nastup i IV. kategorija: najbolji prema reakcijama publike).
Učenici OŠ Šime Budinića nagrađeni su u dvije kategorije.
Pobjednici natjecanja
I. Najbolji pojedinačni nastup
1. “Keine Maschine”/Tim Bendzko“, Lovre Dušević, učenik OŠ Šimuna Kožičića Benje
Mentorica: Ivka Šarlija, prof.
2. “Niemals allein“/Sophia, Meri Glavan, učenica OŠ Šime Budinića
Mentorica: Marijana Vrkić, prof.
3. “Feuerwerk“, Marijeta Blagojević, učenica OŠ Šimuna Kožičića Benje
Mentorica: Ivka Šarlija, prof.
II. Najbolji grupni nastup
1. “Buchstabennudelsuppe” , Tina Krička i Greta Vrkić, učenice OŠ Stanovi
Mentorica: Željka Zrilić, prof.
2. “Der Körperteile Blues“, Leona Kolega, Ema Buškulić, Tina Supičić, Lucia Luna Štuc, Lena Škrbić,
Romana Mikin, Lara Batur, učenici OŠ Petra Preradovića
Mentorica: Nediljka Nekić, prof.
3. “Mamma Mia”/ABBA, Noela Prenaj, Anja Bašić i Lucia Lena Novokmet,
učenice OŠ Šime Budinića,
Mentorica: Nada Nekić, prof.
III. Najbolji scenski nastup:
“Es schneit“, Klara Deur, Tea Orlović, Karla Brčić, Anamaria Morić, Ivona Nakićen, Nikol Bašić,
učenice OŠ Petra Zoranića Stankovci
Mentorica: Marija Smolić-Ročak, prof.
IV. Najbolji nastup prema reakcijama publike:
„99 Luftballons”/Nena, Petra Grbić, učenica OŠ Šimuna Kožičića Benje
Mentorica: Ivka Šarlija, prof.
Čestitke našim vrijednim učenicama i svima koji su se ohrabrili sudjelovati na ovakvom natjecanju. Osim spomenutih učenica koje su osvojile nagrade u kategorijama najbolji pojedinačni i grupni nastup u natjecanju su sudjelovale i Franka Štulina sa mentoricom prof. Martinom Bujić, te Ana Bašić, Marta Juričev, Eva Grčić, Marcela Perinčić, Mia Stipanov, Eva Sorić, Mia Gulan, Ivona Ljoka i Mila Pavičić pod mentorstvom prof. Nade Nekić.
Natjecanje se održalo u polivalentnoj dvorani prekrasne Kneževe palače koja je bila popunjena do zadnjeg mjesta. Kroz 22 odlične izvedbe na njemačkom jeziku sudjelovalo je gotovo 80 učenika iz prije spomenutih obrazovnih ustanova Zadarske županije i svi su htjeli biti supertalent ovog natjecanja važnog za sve koji uče i podučavaju njemački jezik.
Također je važno istaknuti trud profesorica mentorica koji su svojim angažmanom i radom sa natjecateljima te odličnom suradnjom u organizaciji pridonijele uspjehu ovog natjecanja. To su: prof. Suzana Matković, prof., Ana Bjeliš, prof. Nediljka Nekić, prof. Marija Smolić-Ročak, prof. Marijana Vrkić, prof. Ivka Šarlija, prof. Denisa Mandić Šegić, prof. Željka Zrilić, prof. Luca Jurić, prof. Martina Bujić, Gabriela Turk, mag.prim.educ. i prof. Nada Nekić. Moderatori programa bile su gimnazijalke, Ema Pelicarić i Isabel Ljoka.
Osim natjecatelja i mentora tu su bili roditelji, prijatelji, učitelji i profesori njemačkog jezika te stručni žiri od šest članova, dr. Nikolina Miletić i Marina Lovrić, viša lektorica, profesorice na Odjelu za germanistiku Sveučilišta u Zadru, prof. Jelena Bujas Grubar, voditeljica Županijskog stručnog vijeća SŠ, Marina Bais, prof. njemačkog jezika u OŠ Krune Krstića, Ljiljana Medić, prof. njemačkog jezika u OŠ Šimuna Kožičića Benje te izvorna govornica, prof. Sonja Biermann, nastavnica u programu DSD.
Svim sudionicima su uručene zahvalnice i pokloni koje su, uz promotivne materijale i pobjedničke nagrade za ovo događanje osigurali KDV-Društvo učitelja i profesora njemačkog jezika, Njemačko Veleposlanstvo Zagreb te izdavačke kuće Školska knjiga i Alfa. Cilj aktivnosti bio je popularizirati njemački jezik, potaknuti i motivirati na učenje njemačkog jezika te istaknuti njegov značaj i prednosti učenja, nagraditi trud i znanje kao i pokazati svima kako razgovarati, recitirati, pjevati i glumiti na njemačkom jeziku može biti jednostavno, lijepo i zabavno! Bila je to predivna predblagdanska večer koja je odličan primjer učenja na drugačiji način te će mnogima vjerujemo ostati u lijepom sjećanju!
Čestitke pobjednicima i dobitnicima nagrada na uspjehu kao i svima koji su se prijavili i ohrabrili sudjelovati na ovakvom natjecanju, a vjerujemo kako će KDV Ogranak Zadar i iduće godine tragati na novim talentima i znalcima njemačkog jezika!
Autor: Nada Nekić, voditeljica KDV Ogranka Zadar
Dan otvorenih vrata na Sveučilištu u Zadru
Na Sveučilištu u Zadru je u petak, 29. studenog održan Dan otvorenih vrata Odjela za germanistiku, tradicionalna manifestacija koja iz godine u godinu okuplja sve veći broj učenika njemačkog jezika, a kojoj su se pridružili i učenici njemačkog jezika 1. i 2. smjene OŠ Šime Budinića te su Sveučilište posjetili u pratnji učiteljica Branke Marcelić Panjak, prof., Nade Nekić, prof. i Martine Bujić, prof.
To je prilika da učenici sudjeluju u brojnim kreativnim radionicama, da upoznaju studente i saznaju više o učenju njemačkog jezika i studiranju na Odjelu za germanistiku. Tako je raznovrstan i zabavan program Odjela za germanistiku privukao oko 130 učenika iz brojnih osnovnih i srednjih škola.
U suradnji sa studentima Odjela za germanistiku priređen im je niz različitih radionica edukativnog, kreativnog i istraživačkog sadržaja. Radionice su obuhvaćale raznolike teme vezane uz njemački jezik i kulturu zemalja njemačkog govornog područja. Učenici su tako na primjer istraživali posuđenice iz njemačkog jezika u hrvatskom jeziku, uspoređivali su hrvatske i njemačke frazeme, proučavali su eksperimentalnu poeziju, analizirali su specifična obilježja njemačkog jezika u Austriji, učili su o njemačkim gradovima itd. U sklopu Dana otvorenih vrata posjetitelji su mogli razgledati Odjel za germanistiku i razgovarati sa studentima i nastavnicima. Ovogodišnji program obuhvaćao je i dvije tematske izložbe – izložbu učeničkih fotografija „Tragovi prošlosti, ritam sadašnjosti. Austrijsko kulturno naslijeđe u Hrvatskoj“ s natječaja koji je Odjel organizirao za škole u Hrvatskoj.
Pogledajte video isječke događanja:
1.smjena: https://drive.google.com/file/d/1oNWEoo_BGvV6G3T8RQhG6v88EGZUdsNU/view?usp=sharing_eil&ts=674de6f5
2.smjena: https://drive.google.com/file/d/1feJqvOelMQ1a6f0dCyeJYUmzim7ey59z/view?usp=sharing_eil&ts=674de842
Prilog: Nada Nekić, prof.
Martinstag 2024
Profesori i studenti Odjela za germanistiku Sveučilišta u Zadru i ove su godine za učenike OŠ Šime Budinića pripremili zanimljivu radionicu povodom blagdana sv. Martina. Radionica se održavala u okviru izborne nastave njemačkog jezika, a sudjelovali su učenici 5.a razreda koji su sa velikim zanimanjem kroz različite aktivnosti usvajali činjenice o životu sveca posvećenom ljubavi prema bližnjima i brizi za siromašne i progonjene čiji blagdan slavimo 11.studenog.
U Njemačkoj je Martinje poseban doživljaj za djecu. Veliča se snaga dijeljenja i ljubavi, organiziraju se procesije ulicama grada i povorke sa lampionima pod nazivom Laternenfest te pjevaju pjesme posvećene svetom Martinu, a djeca dobivaju poklone i slatkiše. Ovom prigodom su se i naši petaši obradovali slatkišima koje su dobili na kraju uspješno odrađene radionice.
Prilog: Nada Nekić, prof.
Radionica Welt Rallye - Virtuelle Weltreise
Od 14. do 19. listopada u čitavoj je Europi organiziran Tjedan Erasmusa te su se kroz razne aktivnosti promovirala osnovna obilježja Erasmusa. Događanja su organizirale obrazovne ustanove i organizacije koje sudjeluju u provedbi Erasmus programa te su tom prigodom imale priliku predstaviti projekte i rezultate, stečena znanja i iskustva pa su se tako kroz protekli tjedan u našoj školi organizirale radionice, predavanja, debate, izložbe… kao i Dan otvorenih vrata škole i to na Dan multikulturalnosti kojeg smo vrlo uspješno obilježili u utorak, 15. listopada.
Učenici njemačkog jezika 1.smjene sa predmetnom učiteljicom Nadom Nekić uključili su se u obilježavanje Tjedna Erasmusa radionicom Welt Rallye – Virtuelle Weltreise te u ovoj zanimljivoj radionici kroz igru “proputovali” čitav svijet, upoznali kontinente, oceane, zemlje, gradove i najljepše znamenitosti svijeta te se pritom odlično zabavili!
Pogledajte video događanja: https://drive.google.com/file/d/1jZOwre4XDL7P2DhVAOuQ9wEBDukkte2K/view?usp=drivesdk
Prilog: Nada Nekić, prof.
Erasmus Tage 2024
Učenici 6.c razreda su sa svojom učiteljicom njemačkog jezika u sklopu Erasmus dana proveli radionicu pod nazivom „Meine virtuelle Reise durch Europa – Unterschiede die uns verbinden“. Ciljevi sata su bili razvijati svijest o kulturnim različitostima među europskim zemljama, razmotriti važnost međunarodne suradnje i učenja stranih jezika te poticati toleranciju i poštivanje različitih kultura. Učenici su se kroz kratak video upoznali i s mogućnostima koje Europska unija nudi kroz Erasmus + programe, a koji za cilj imaju suradnju na području obrazovanja te uključivanje učenika i učitelja u KA1 i KA2 projekte. I naša škola se prijavila za akreditaciju te se nadamo da će sve ovo biti uskoro moguće i za učenike naše škole.
https://www.youtube.com/watch?v=QILF3xDs2c0&ab_channel=Erasmus%2B
Nakon uvodnog dijela učenici su zamislili da imaju mogućnost u sklopu Erasmus+ programa otputovati u neku zemlju EU te su na plakatu trebali predstaviti istu. I tako je započelo naše virtualno putovanje…Putovalo se u Grčku, Francuski, Italiju i Španjolsku, a učenici su na kraju sata predstavili svoje uratke. Na koncu smo se okušali i u kvizu poznavanja Europe i otkrili koliko znamo o toj temi.
Sve u svemu, bilo je jako edukativno i zanimljivo, a učenici su se i zabavili kroz ponuđene sadržaje. Dio atmosfere pogledajte na slikam
Autor članka: Branka Marcelić Panjak, prof.
Dan multikulturalnosti u OŠ Šime Budinića
Europska noć istraživača 2024.
Učenici njemačkog jezika uključeni u izvannastavnu aktivnost Mali poduzetnici i ove su godine sudjelovali u Europskoj noći istraživača, velikom znanstvenom događanju koje se održalo u petak, 27. rujna u Splitu, Puli, Rijeci, Zadru i Dubrovniku. Manifestacija se održavala na različitim lokacijama Sveučilištu u Zadru. Riječ je o projektu Re-connect science with the blue society (Blue-connect) u okviru MSCA Researchers’ Night čiji je glavni cilj povezivanje znanosti s društvom približavanjem istraživanja i istraživača javnosti.
Sve aktivnosti su bile besplatne i otvorene za sve zainteresirane pa su se tako među brojnim zanimljivim radionicama, uključujući i projekt naših Malih poduzetnika “Voda – izvor života” našle i radionice na njemačkom jeziku koje su za učenike pripremili profesori Odjela za germanistiku Sveučilišta u Zadru. Bila je to izvrsna prilika za učenje, istraživanje različitih područja, druženje i zabavu jer osim odličnih radionica i aktivnosti sudionici su mogli uživati i u svečanom otvorenju događanja, zanimljivom glazbenom programu i nagradama koje su osvojili najaktivniji sudionici.
Obrazovni sadržaji korišteni u projektu:
Kviz Wasser: https://drive.google.com/file/d/1WqzbOcHATLTQ_hOCOwAS4CvjTDTwnDYh/view?usp=drive_web
Rješenja: https://drive.google.com/file/d/1s3wPV4u27MJ_H6gE6lWMivoGbTMIAU6t/view?usp=drive_web
Predložak za izradu magneta: https://drive.google.com/file/d/15FNvDUd0d2ctyqndwM4PmugFxPJcpKqr/view?usp=drive_web
Projekt WASSER – prezentacija o utjecaju vode na zdravlje: https://drive.google.com/file/d/1iQvQLDvQH6QmznLemjoEwzQriGwUPhKR/view?usp=drive_web
Proslava Europskog dana jezika u Gradskoj knjižnici Zadar
Zadarski učenici njemačkog jezika i ove su godine u veselom raspoloženju obilježili Europski dan jezika promocijom njemačkog jezika koja se na poticaj Zadarskog ogranka KDV – Društva učitelja i profesora njemačkog jezika održala u četvrtak, 26. rujna od 10.00 do 12.00 sati u Gradskoj knjižnici Zadar. U ovom zanimljivom događanju pod nazivom “Welt Rallye” ponovno su sudjelovali učenici OŠ Šime Budinića koja njeguje tradiciju učenja njemačkog jezika, te je jedna od rijetkih škola u Hrvatskoj koje potiču učenje njemačkog jezika od prvog razreda. Osim naše škole, sudjelovali su i učenici OŠ Petra Preradovića te OŠ Šimuna Kožičića Benje. Mentorice učenika bile su predmetne učiteljice Nada Nekić, prof., Nediljka Nekić, prof. te Ivka Šarlija, prof. Cilj ovog događanja bio je istaknuti važnost učenja stranog jezika kao i motivirati učenike na učenje njemačkog jezika koji je nakon engleskog, jedan od važnijih stranih jezika u Europi i svijetu. Učenici su imali priliku prezentirati svoje projekte i sudjelovati u učenju o kontinentima, oceanima, zemljama, gradovima i jezicima svijeta kroz deset postaja (Stationenlernen) i igru Kahoot koje su prošli vrlo uspješno te sa velikim zanimanjem i oduševljenjem jer su imali priliku učiti kroz igru i izvrsno se zabaviti i družiti. Promidžbene materijale i nagrade za učenike sudionike osigurali su KDV (Društvo učitelja i profesora njemačkog jezika) i Njemačko Veleposlanstvo iz Zagreba.
Video događanja:
https://drive.google.com/file/d/1gsB0tLz6_j65yqp3bmgvztRyxRg6TKUK/view?usp=drivesdk
Posjet Austrijskoj knjižnici Dr. Alois Mock
Povodom Europskog dana jezika učenici 8.ab razreda u pratnji predmetne učiteljice Nade Nekić posjetili su Austrijsku knjižnicu Dr. Alois Mock i sudjelovali na radionici koju su za njih organizirali i pripremili profesori i studenti Odjela za germanistiku Sveučilišta u Zadru. Kroz temu “Život mladih devedesetih godina” koju je na njemačkom jeziku prezentirala prof. Elizabeta Dragičević učenici su imali priliku usporediti život mladih u Njemačkoj i Hrvatskoj, nekad i sad, usvojiti izraze koji su u tom vremenu bili moderni te kroz kviz ponoviti naučeno, a nakon uspješno riješenog kviza osvojiti i nagrade.
Europski dan jezika 2024.
Učiteljice aktiva engleskog, njemačkog i francuskog jezika zajedno sa svojim učenicima obilježile su i ovogodišnji Europski dan jezika zajedničkim školskim projektom kroz kojeg su u aplikaciji Padlet prezentirale radove i aktivnosti u kojima su učenici sudjelovali.
https://padlet.com/branka_mp/europski-dan-jezika-2024-c1htn2uojg3r99nm
Europski dan jezika temelji se na inicijativi Vijeća Europe, a obilježava se svake godine 26. rujna. Cilj akcijskog dana je vrednovanje svih jezika i kultura kao i doprinos povećanju individualne višejezičnosti i motivaciji ljudi u Europi za doživotno učenje jezika. Diljem Europe, 800 milijuna Europljana potiču se na učenje što više jezika, u svakoj životnoj dobi, u školi i izvan nje. Budući da je jezična raznolikost alat za postizanje većeg međukulturnog razumijevanja i ključni čimbenik bogate kulturne baštine našeg kontinenta, važno je promicati višejezičnost u cijeloj Europi.
Welt Rallye
Virtuelle Weltreise
Europski dan jezika
Što je Europski dan jezika i kako ga obilježiti?
Deutschsprachige Länder
Virtueller Rundgang durch die Schule
Schulsachen - digitalni obrazovni sadržaj
Germanizmi u hrvatskom jeziku
Što su germanizmi?
Germanizmi su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz njemačkog jezika, nešto što je svojstveno Njemačkoj, a uvedeno je u drugih naroda ili u druge jezike (običaj, jezik, i sl.) osobito riječ, izraz, konstrukciju svojstvenu njemačkom jeziku, uzetu samu po sebi ili unesenu u druge jezike, ili oblikovanu prema njemačkom jeziku. U širem smislu to je riječ, izraz ili konstrukcija preuzeta iz bilo kojeg germanskog jezika ili načinjena prema njemu, koja nije u skladu s jezikom u koji je ušla.
Njemački je jezik neko vrijeme bio službeni jezik u Hrvatskoj (od 1849. do 1860), a pod germanizacijom, brojni su leksemi prodrli u ljudski govor. Germanizmi su najčešći u kajkavskome narječju, ali posebice u osječkom i zagrebačkom govoru. Očitiji je utjecaj njemačkoga jezika u govoru metropole bio izražen osobito u 19. stoljeću.
Njemačko-hrvatski jezični kontakt
U hrvatskome je jeziku broj germanizama velik. Procjenjuje se da ih ima između 2000 i 3000. Neki od njih su se već toliko ustalili u svakodnevnom govoru da nam se čini gotovo neprirodnim upotrijebiti hrvatski ekvivalent, a često ga se ne možemo ni sjetiti (npr. auspuh, blic, beštek, borer, bremza, cigla, dinstati, felga, fen, fleka, hauba, paradajz, rikverc, špajza, špek, veš, i sl.). Možda bi te riječi bolje bilo nazvati austrijacizmima jer su u naš jezik stizale iz austrijskog dijela tadašnje Habsburške Monarhije.
Kako su germanizmi dospjeli u hrvatski jezik?
Prvi su njemačko-hrvatski dodiri započeli tri stoljeća ranije, u vrijeme prve njemačke kolonizacije kada je u 13. st., nakon što su Mongoli opustošili ova područja, hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. pozvao njemačke stanovnike i podario im posebna prava.
Pretpostavlja se da su Hrvati mali broj germanskih posuđenica preuzeli još prije doseljavanja u svoju današnju domovinu zbog razmirica Germana i Slavena. Ipak, najintenzivniji utjecaj njemačkog jezika na hrvatski započeo je u 16. stoljeću stvaranjem Vojne krajine jer se u to vrijeme u Hrvatsku naselio velik broj vojnika s njemačkoga govornog područja. U Vojnoj krajini je službeni jezik bio njemački te su se u to vrijeme počele osnivati mnoge njemačke škole.
Za vrijeme Marije Terezije (die Theresianische Siedlung) na hrvatska se područja 1763. – 1770. doseljava oko 10.000 obitelji, a za vrijeme vladavine Josipa II. (die Josephinische Siedlung) 1782. – 1788. doseljava se oko 3000 obitelji, uglavnom protestanata (Schneeweis, 1960.)
Iako je službeni jezik općine Zagreb do 1848. bio latinski (osim od 1786. do 1790.), jezik kojim je komunicirao obrazovani gornji sloj u 18. i 19. stoljeću bio je njemački. Od 1749. do 1860. izvodile su se isključivo njemačke kazališne predstave. Prve su novine 1789., Der kroatische Korrespondent, izišle na njemačkom jeziku.
Govori pri raznim službenim svečanostima držani su na njemačkom, spisatelji su pisali na njemačkom, jezik trgovaca bio je također njemački, a samo su ljudi u selima koristili hrvatski jezik.
Godine 1849. njemački postaje službeni jezik i jezik koji se koristi u školama i takvim ostaje do propasti apsolutizma 1860. kada se hrvatski vraća u službenu uporabu i škole, na pozornicu i u novine, ali se od 1867. uvelike njegovao u višim društvenim slojevima kao otpor sve većoj mađarizaciji.
Od 1918. u srednjim se školama njemački jezik učio više od francuskoga ili engleskoga, a na sveučilištima su katedre i lektorati za njemački jezik bili osnovani prije katedara za druge jezike.
U današnje vrijeme javlja se i stav da se germanizmi zapravo priznaju kao jezik jednoga dijela Njemačko-austrijske manjine (specifično u gradu Zagrebu) pod nazivom purgerski jezik ili Agramer Deutsch. U Osijeku je 2008. izdan Esekerski rječnik koji ima sličnosti s agramerskim. Primjera ima i u ostalim krajevima svijeta, npr. pensilvanijski njemački.
Iako su u posljednje vrijeme u lingvističkim krugovima sve jača nastojanja da se posuđenice zamijene hrvatskim ekvivalentima, germanizmi će se u razgovornom jeziku zasigurno i dalje koristiti jer je ipak riječ o pojmovima iz svakodnevnog ili čak obiteljskog života koji su stoljećima prenošeni iz naraštaja u naraštaj te su postali nezaobilaznima u svakodnevnoj komunikaciji.
Zadaci za obradu germanizama u nastavi njemačkog jezika:
https://www.profil-klett.hr/sites/default/files/datoteke/nastavni_listici_germanizmi_u_hrv.pdf
Kviz: Značenje germanizama
Prilog pripremila: Nada Nekić, prof.
Čitanje na stranom jeziku
Znate li kako efikasno čitati na stranom jeziku, a da vas ne obeshrabri nepoznati vokabular i rečenice s kompleksnim gramatičkim strukturama koje teško možete povezati?
Čitanjem se izlažemo prirodnom jeziku, a pritom možemo uživati, opustiti se i zabaviti. Da bi nam proces čitanja bio lakši i produktivniji, važno je zapamtiti da postoji više vrsta čitanja. Ekstenzivno je čitanje čitanje iz užitka, obično veće količine teksta, s primarnim ciljem uživanja u radnji ili pak učenja pročitanog sadržaja. Tako obično čitamo na materinjem jeziku, dok su nam prva iskustva čitanja na stranom jeziku obično povezana s tekstovima u udžbenicima za učenje stranih jezika. Udžbenici sadrže kraće tekstove koje čitamo u detalje s ciljem razumijevanja svake pojedine riječi. Budući da se fokusiramo na svaki detalj, ne možemo proći veću količinu teksta. Takva vrsta čitanja naziva se intenzivno čitanje.
Oba pristupa čitanju važna su kod učenja stranog jezika. Intenzivno čitanje korisno je kad trebamo doći do zaključaka o primjeni neke gramatičke strukture ili se fokusirati na jedno polje vokabulara (primjerice odjeća, hrana, stanovanje, obrazovanje i slično), ali ekstenzivno čitanje knjiga, internetskih stranica, časopisa, novina ili neke slične vrste teksta dovest će do spontanog razumijevanja toga na koji način funkcionira jezik!
Problem na koji često nailazimo jest da kod čitanja na stranom jeziku pokušavamo prepoznati značenje svake riječi. To nas dovodi do frustracije jer nam za samo jednu stranicu treba puno vremena, osobito ako zaustavljamo čitanje nakon svake druge, treće riječi i gledamo u rječnik.
Zašto je važno usavršavati vještinu čitanja?
Čitanje pruža mogućnost zabave i opuštanja, a kaže se da ono može pomoći i u smanjivanju razine stresa. Čitanje na stranom jeziku također je jedan od najboljih načina učenja novog jezika ili usavršavanja znanja jezika odnosno razvijanja jezičnih kompetencija. Čitanje doprinosi razvoju brojnih vještina, a neke od njih su: stjecanje znanja i informacija, obogaćivanje vokabulara, razvoj analitičkih vještina i kritičkog razmišljanja, poticanje kreativnosti i mašte, razvoj empatije i poboljšanje koncentracije.
Najbolji savjeti za učenje stranog jezika kroz čitanje
1. Početi sa jednostavnijim materijalom
Ako tek počinješ učiti strani jezik, počni s knjigama ili materijalom koji su prilagođeni tvojoj razini znanja. Možeš početi s knjigama za djecu ili časopisima na tom jeziku, a zatim postupno prelaziti na zahtjevnije materijale kako se znanje bude poboljšavalo.
2. Koristiti rječnik i bilježiti nove riječi
Čitanje na stranom jeziku može biti izazovno jer se često susrećeš s mnogo riječi koje ne razumiješ. U takvim slučajevima, najbolje je koristiti rječnik kako bi pronašao značenje novih riječi.
3. Učiti iz konteksta
Čitanje knjiga na stranom jeziku omogućuje učenje jezika iz konteksta. Kada čitaš priče, bajke ili romane, izložen si različitim situacijama i dijalozima koji ti pomažu u razumijevanju kako se rabe riječi i gramatičke strukture u stvarnom životu.
4. Čitanje na glas
Čitanje na glas može pomoći u poboljšanju izgovora i intonacije na stranom jeziku kao i boljem razumijevanju gramatičkih struktura te pomaže u razvoju slušne percepcije.
5. Učiti kroz audio knjige
Audio knjige mogu biti od velike pomoći u učenju stranog jezika. One omogućuju slušanje izvornog izgovora riječi i fraza.
6. Praksa je ključ uspjeha
Čitanje knjiga na stranom jeziku zahtijeva redovitu praksu. Potrebno je uključiti čitanje u svoju svakodnevnu rutinu. Knjigu je moguće čitati dok putuješ ili čekaš u redu. Također je važno odrediti ciljeve koje želiš postići u svom učenju jezika, poput toga da pročitaš određeni broj odlomaka ili stranica redovito, svaki dan.
7. Drugi mediji za učenje stranog jezika
Pored knjiga, postoje i drugi materijali koji mogu pomoći u učenju novog jezika kroz čitanje. Primjerice, možeš čitati novine, časopise, blogove čak i različite društvene mreže na jeziku koji učiš.
Kako čitati na stranom jeziku?
Kada čitaš na stranom jeziku, važno je zapamtiti da je tvoj cilj razumjeti sadržaj, a ne svaku riječ. Dakle, ne trebaš se previše usredotočiti na razumijevanje svake riječi, već se fokusirati na kontekst i cjelokupni značaj onoga što se čita. Isto tako, korisno je pronaći knjige i materijale koji su zanimljivi i koji bi inače privukli pažnju čitača na materinjem jeziku. Poželjno je selektirati bitno od nebitnog u tekstu, usmjeravati rad da on kreće od poznatog prema nepoznatom, te pokušati samostalno koristiti rječnik.
Kako unaprijediti vještinu čitanja na stranom jeziku?
A) Čitati svaki dan
Ogledaj se oko sebe i vidi što te sve okružuje, a što se može čitati. Nije važno je li riječ o reklamnom plakatu, letku, brošuri, nazivu trgovine, kafića ili restorana i sl.
B) Koristiti titlove na stranom jeziku
U današnjoj streaming eri moguće je izabrati nešto iz velike i raznolike ponude jezika za titlove te na odabranom jeziku pratiti zanimljive TV serije.
C) Prepričaj ono što pročitaš!
Zadaj si izazov te svaki dan nakon pročitanog kratkog teksta, novinskog članka ili odgledane TV serije prepričaj ono što pročitaš ili pogledaš.
Savjeti za odabir knjiga za učenje stranog jezika
Prilikom odabira knjiga za učenje stranog jezika, važno je odabrati knjige koje su prikladne za vašu razinu znanja. Knjige koje su preteške mogu vas samo zbuniti i učiniti da se osjećate nesigurno u svojim jezičnim sposobnostima. S druge strane, prelagane knjige možda neće biti dovoljno izazovne i neće vas motivirati u napretku u učenju stranog jezika.
Također je važno odabrati knjige koje vas zanimaju. Pronalaženje knjiga koje vas zanimaju pomoći će vam da ostanete motivirani i uživate u procesu učenja stranog jezika.
Zaključak
Čitanje knjiga na stranom jeziku je izvrstan način za učenje stranog jezika i poboljšanje svojih jezičnih sposobnosti. Kombinacija čitanja, slušanja i govorenja na stranom jeziku pomoći će vam da se bolje upoznate s novim jezikom i razvijete svoje jezične vještine.
Odabirom knjiga koje su prikladne za vašu razinu znanja i koje vas zanimaju, možete poboljšati svoj jezični razvoj i istovremeno uživati u čitanju. Isprobajte neke od navedenih ideja za učenje stranog jezika kroz čitanje knjiga i otkrijte koliko zabavno i korisno može biti učenje stranog jezika!
Prilog pripremila: Nada Nekić, prof.
Prijeglasi u njemačkom jeziku
Prijeglasi (Umlauti) u njemačkom jeziku: Razlika između Ä, Ö i Ü?
Jeste li ikada čuli za prijeglase?
U ovom ćemo članku objasniti što su prijeglasi (Umlauti), zašto postoje i kako ih pravilno izgovoriti.
Umlauti su slova s znakovima koji se mogu pojaviti iznad samoglasnika. Dodavanjem Umlauta mijenja se izgovor zvuka samoglasnika – čineći ga jedinstvenim od svog dvojnika bez znakova.
Umlauti se odnose na znakove Ä, Ö i Ü. Koriste se u mnogim različitim jezicima, ali imaju posebnu važnost u njemačkom jer značajno mijenjaju zvuk riječi. Umlauti označavaju modificirane samoglasnike koji razlikuju višestruka značenja ili nijanse značenja. Na primjer, “schon” znači “već”, dok “schön” znači “lijepo”.
Zato je važno znati pravilno izgovoriti svaki umlaut. Kako biste pravilno izgovorili ä, zaokružite usne kao kad izgovarate zvuk oo i istovremeno napravite zvuk ahh; s ö oblikujte uski čvrsti krug usnama ispuštajući zvuk ehh; konačno, a kako bi izgovorili ü skupite usne praveći skroz mali krug i ispustite zvuk ooohh. Savladavanjem ovih ispravnih tehnika izgovora možete sa samopouzdanjem razgovarati s izvornim govornicima!
Koje vrste njemačkih prijeglasa (Umlauta) postoje?
Kao što smo već spomenuli, njemački prijeglasi su posebni znakovi koji se koriste za modificiranje izgovora samoglasnika u njemačkom jeziku. Postoje tri vrste njemačkih prijeglasa – ä, ö i ü. Oni predstavljaju promjenu u izgovoru samoglasnika.
Prvi prijeglas je slovo “ä” (izgovara se kao “ay”). Mijenja zvuk “e” u nešto sličnije zvuku “a”.
Drugi prijeglas je slovo “ö” (izgovara se kao “er”), koje mijenja “o”, pa zvuči više kao “eu”.
I treći prijeglas, slovo “ü” (izgovara se kao “oo”), koje također modificira “u”, čineći ga zvučanjem bližim slovu “i”.
Kako se izgovaraju njemački prijeglasi?
Da biste uistinu svladali njemački jezik, morate razumjeti kako se pravilno izgovaraju ova tri posebna slova.
Kako se izgovara Ä na njemačkom?
Umlautirani znak ä je nešto poput mješavine a i e. Kako ga izgovoriti: usta namjestite kao da ćete izgovoriti “a”, a pri tome izgovorite “e”.
Kako se izgovara Ö na njemačkom?
Umlautirani samoglasnik ö može se izgovoriti na razne načine i pomalo je poput mješavine o i e. Recite eh i namjestite usne kao da želite reći o. Zvuk će se promijeniti u ö.
Kako se izgovara Ü na njemačkom?
Za ü, na sličan način, oblikujte usne kao da želite reći produženu verziju riječi “ooh”.
Primjeri riječi s prijeglasima
1) Riječi s prijeglasom ä (a sa prijeglasom)
(ä uglavnom zvuči poput e)
das Mädchen djevojka – die Bären medvjedi
2) Riječi s prijeglasom ö (o sa prijeglasom)
schön lijepo – die Löwen lavovi – die Vögel ptice
3) Riječi s prijeglasom ü (u sa prijeglasom)
Prüfung ispit – üben vježbati
___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Ovi simboli se nalaze na svim tipkovnicama, ali ih morate zasebno aktivirati ovisno o sustavu vašeg uređaja.
Kako napisati njemačke prijeglase na tipkovnici?
Upisivanje njemačkih prijeglasa može biti izazov za one koji nemaju tipkovnicu na njemačkom jeziku, pa evo kratkog vodiča o tome kako točno i jednostavno upisati prijeglase!
Najčešće korišteni prečaci na računalima i laptopima su:
- Alt + 0228 (ili Alt + 132) za upisivanje znaka ‘ä’;
- Alt+0246 (ili Alt + 148) proizvest će ‘ö’;
- Alt+0220 (ili Alt + 129) će generirati znak ‘ü’.
- U ovom videu objašnjen je još jednostavniji način pisanja prijeglasa na tipkovnici: https://youtu.be/NyAsfVls3Yc
Međutim, ukoliko nemate pristup tipkovničkim prečacima ili ih radije ne biste koristili (ili pamtili)? U tom slučaju uvijek možete kopirati i zalijepiti željeni simbol iz drugog izvora, kao što je Google ili online rječnik. Osim toga, mnogi programi za obradu teksta nude alate koji korisnicima omogućuju brzo lociranje i umetanje simbola, poput njemačkih prijeglasa, izravno u dokumente.
Zaključak
Njemački prijeglasi sastavni su dio jezika i mogu se koristiti za promjenu značenja riječi. Ne samo to, oni također daju pisanoj riječi jedinstvenu estetsku kvalitetu.
Konačno, uz malo kreativnosti i mašte, nema ograničenja u tome kako koristiti njemačke prijeglase u svom pisanju bilo da se radi o poeziji, pričama, esejima…
Prilog pripremila: Nada Nekić, prof.
Umlaute - digitalni obrazovni sadržaj
