Dijana Mađerić Klauss, pedagoginja
Zašto učenici vole upotrebljavati zabranjena pirotehnička dječja sredstva?
Korištenje pirotehnike – čak i one koja je dopuštena – može imati ozbiljne, a ponekad i tragične posljedice. Ozljede djece, smrt životinja, uništavanje imovine i stres za sve. A bliže se blagdani.
Što zakon kaže?
Zakonom je zabranjena uporaba petardi tijekom cijele godine. No, čak i dopuštena pirotehnika iz kategorija F2 i F3 smiju koristiti samo osobe starije od 18. godina od 15. prosinca do 1. siječnja u prodavaonicama koje imaju odobrenje. Apeliramo na sve da se suzdrže od njezina korištenja, jer svaki dan ispucavanja pirotehnike uzrokuje nepotrebnu buku, stres i opasnosti od loših običaja. Roditeljima savjetujemo da pripaze na svoju djecu !
Blagdani su vrijeme za radost, mir ili veselje!
- Razmislite o posljedicama: Pucanje petardama nije uvijek bezazleno, česte su ozljede kod dječaka ali i djevojčica. Nepotrebno je pucati za vrijeme blagdana
- Zaštitite životinje: zamislite kako se osjećaju psi, mačke i ptice tijekom eksplozija. Slično kao i ljudi, osjećaju stres ili strah, često se skrivaju ili bježe od prevelike buke.
- Razgovarajte s odraslima (roditeljima, bakama, djedovima): ako vas netko potiče na korištenje pirotehnike, recite NE. Dječja sigurnost, zdravlje ali i empatija prema drugima važniji su od trenutne zabave.
Ne dopustimo da neoprezna igra pirotehnikom uništi vaše blagdane ili živote drugih ljudi.
Blagdani u hrvatskoj kulturi:
U našoj hrvatskoj kulturi božićno vrijeme obuhvaća blagdane: Božić, Sveti Stjepan, Sveti Ivan, Nevina dječica, Silvestrovo, Nova godina i Sveta tri kralja.
Božić u narodu je dan kada se s nadom, radošću u svečanom i veselom raspoloženju slavi rođenje malog Isusa. Sjemenje, božićni kruh, jabuka, pšenica posijana u tanjur na blagdan sv. Lucije 13.12. a koja izraste između 10 – 15 cm, kićenje prirodnog zelenog bora, zelene grančice božikovine, lovora, mahovine ili sličnih prirodnih biljčica na Badnjak stavljale su se u vrtove ili domove.
Darivanje je, također, stara hrvatska narodna tradicija. Davno prije najčešći dar bio je crvena jabuka. Za Božić se novcem, odjećom, obućom, ogrjevom, hranom darivaju siromašni, bolesni, nemoćni i uopće oni kojima je pomoć potrebna. Danas se djeca posebno raduju sv. Nikoli, kada dobivaju poklone u čizmice, cipelice ili čarape, a “zločesta” djeca šibu od Krampusa.
Božić se u hrvatskoj kulturi proslavlja samo u krugu obitelji, a sljedeći dan na dan sv. Stjepana posjećuju se rođaci, prijatelji i susjedi i s njima se svečano proslavlja uz bogat jelovnik. Naše bake kuhaju, spremaju, ali i mame ili tate vrijedno rade kako bi se svi radovali božićnim poklonima. Često SU naše bake stolove nekada ukrašavale dalmatinskim biljkama, hrvatskim četinjačama: borom, cedrom, čempresom i jelom.
Čestit Božić i sretnu Novu 2025. godinu žele vam učitelji i učenici OŠ Šime Budinića-Zadar |