Autor: Jadranka Dunatov

Sažetak

Primjer prakse integrirane nastave u nižim razredima osnovne škole povezuje Hrvatski jezik sa Satom razrednika te Glazbenom i Likovnom kulturom. Učenici su, uz animirani film Krava na Mjesecu (1959.) redatelja Dušana Vukotića, otkrivali i analizirali kako se filmska radnja može pratiti bez dijaloga, samo uz pomoć glazbe i zvučnih efekata. Kroz prepoznavanje emocija likova i razumijevanje poruke filma, prepoznali su i osvijestili ulogu glazbe i zvuka u stvaranju filmske priče. Izradom zajedničke slikopriče povezane su jezične djelatnosti slušanja, govorenja, čitanja i pisanja s glazbenim i likovnim stvaralaštvom.

Ključne riječi: integrirana nastava, animirani film, filmska priča, glazba u filmu, slikopriča,

Uvod

U digitalnom dobu, djeca su svakodnevno okružena medijima i obrazovni sustav ima odgovornost upoznati ih s medijskim sadržajima i naučiti kako ih analizirati, vrednovati i stvarati. Predmet Hrvatski jezik organiziran je u tri međusobna povezana predmetna područja: Hrvatski jezik i komunikacija, Književnost i stvaralaštvo te Kultura i mediji. U svim se područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja i pisanja. Predmetnim područjem Kultura i mediji potiče se razvoj znanja o sebi i drugima, sposobnost interpretacije poruka iz različitih izvora te se otvaraju mogućnosti za metode rada koje nadilaze tradicionalno poučavanje.

Glavni dio

Opis filma i analiza

Krava na Mjesecu kratki je animirani film bez dijaloga likova, snimljen 1959. godine u režiji Dušana Vukotića. Film kroz glazbu, zvučne efekte i vizualnu naraciju donosi priču o dječaku koji zlostavlja djevojčicu. Ona se domišljato osvećuje, izgrađuje drvenu raketu i uvjerava ga da će poletjeti na Mjesec. Dječak uistinu pomisli da je stigao u svemir, a običnu kravu na pašnjaku doživljava kao čudovište s Mjeseca. Unatoč tome što film nema dijaloga, učenici su razumjeli radnju zahvaljujući jasnoći filmske glazbe, ritma i izražajnih pokreta likova.

Integracija nastavnih područja

Učenici su u uvodnom dijelu povezivali vlastita svakodnevna iskustva s animiranim filmovima. Razgovarali su o crtanim filmovima koje rado gledaju kod kuće, omiljenim likovima te s kim i gdje najviše gledaju filmove. Na taj su se način pripremili za svjesno, usmjereno gledanje filma. Tijekom gledanja filma bilo je potrebno obratiti pozornost na ponašanje dječaka, odnos dječaka prema djevojčici, što radi djevojčica, kako se osjeća, njezinu maštovitost, izgled likova, zvukove koji se čuju i boje koje prevladavaju u filmu.

Nakon gledanja animiranog filma Krava na Mjesecu, na satu razrednika, potaknut je razgovor usmjerenim pitanjima. Koja je igračka na početku dječaku zapela u zemlju?  Kako se dječak odnosio prema djevojčici? Podsjetili smo se razrednih pravila. Kako se trebamo ponašati jedni prema drugima? Važno je razumijevanje, iskrenost, poštovanje, prihvaćanje… Učenici navode svojim riječima vrste nasilja koje prepoznaju. Nasilje može biti: verbalno – ponižavanje, ruganje, nazivanje pogrdnim imenima; fizičko – udaranje, guranje, otimanje i uništavanje stvari; socijalno – isključivanje iz društva, izbjegavanje, ignoriranje, izoliranje; psihičko – prijeteći pogledi, uhođenje, ucjenjivanje. Učenici su prepoznavali neprimjerena ponašanja u animiranom filmu, analizirali postupke likova te izražavali vlastite stavove o tome što je u priči pravedno, a što nije. Neprimjereno je što dječak vuče djevojčicu za kosu, zadirkuje ju, baca konstrukciju njezine rakete u zrak i uništava je. Zaključuju kako je takvim trenucima važna dosjetljivosti, domišljatosti, osjećaj za pravednost te dječja mašta. Animirani film nema dijaloga, već se radnja prenosi isključivo glazbom i zvučnim efektima. Ova karakteristika filma omogućila je analizu unutar glazbene kulture, gdje su učenici istraživali na koji način glazba stvara osjećaje, naglašava napetost i oblikuje doživljaj. Učenici su razgovarali kako glazba “priča” film, kako se osjećaji prepoznaju bez riječi te u kojim trenucima glazba stvara napetost, strah ili humor. Uočavali su kada je glazba brza ili spora i analizirali mogu li određene melodije “pripadati” određenim likovima. Na satu hrvatskoga jezika učenici izdvajaju glavne likove: dječak, djevojčica, krava, astronaut te određuju osnovna mjesta radnje: dvorište, lansirna rampa i kamenolom. Tijekom analize opisuju dječaka kao nestašnog, impulzivnog, nestrpljivog, sve želi isprobati, ljubomornog da bi na kraju filma bio prestrašen i nije se više pravio važan. Devojčicu su prepoznali kao snalažljivu, odlučnu i suosjećajnu. Učenici su potom zajednički slagali tijek radnje prema logičnom i kronološkom redoslijedu: dječak uništava model rakete, djevojčica smišlja plan, astronaut kreće na put, dječak i krava dospijevaju na Mjesec (kamenolom), a dječak naposljetku shvaća svoju pogrešku. Nakon prepričavanja, uslijedilo je stvaranje slikopriče kroz igru. Učenici su nasumičnim izvlačenjem brojeva od 1 do 5 formirali skupine, a svaki broj označavao je određeni dio radnje animiranog filma “Krava na Mjesecu”. Svaka skupina imala je zadatak zapisati ključne pojmove iz svog dijela filma. Zadatci po skupinama:

• Skupina 1 (broj 1): “Dječak uništava model rakete”
  → Na poleđinu kartice zapisali su ključne pojmove vezane uz tu scenu (npr. dječak, raketa, igra, ljutnja)
• Skupina 2 (broj 2): “Djevojčica smišlja plan”
  → Zapisali su pojmove poput: plan, izum, papir, ideja, djevojčica
• Skupina 3 (broj 3): “Astronaut kreće na put”
  → Pojmovi: astronaut, raketa, put, svemir
• Skupina 4 (broj 4): “Dječak i krava dospijevaju na Mjesec (kamenolom)”
  → Pojmovi: krava, Mjesec, kamenolom
• Skupina 5 (broj 5): “Dječak naposljetku shvaća svoju pogrešku”
  → Pojmovi: dječak, tuga, oprost, razumijevanje, prijateljstvo

U sljedećem koraku učenici su iz košare izvlačili kartice, na čijoj su poleđini, unutar skupine, zapisivali jedan od ključnih pojmova. Zatim su svaki pojam oslikali i osmislili rečenicu u koju će taj pojam biti uklopljen. Umjesto da napišu cijelu riječ, koristili su crtež s kartice kao zamjenu za pojam. Prilikom predstavljanja slikopriče, učenici su izlazili pred ploču, naglas čitali svoju rečenicu, na odgovarajuće mjesto u tekstu umetali oslikanu karticu umjesto riječi. Na taj su način stvorili multimodalni tekst jer je značenje proizlazilo iz spoja slike i riječi. Ostali su pažljivo pratili redoslijed i nadopunjavali priču. Tako je, korak po korak, nastala razredna slikopriča koja je vjerno pratila tijek filmske radnje. Kada je slikopriča dovršena, pročitali su je zajedno, a zatim je u manjim skupinama prenijeli na veliki plakat. Plakat sa slikopričom je postao trajni zapis njihova zajedničkog rada i stvaranja.

Zaključak

Animirani film Krava na Mjesecu povezao je više nastavnih predmeta s ciljem dubljeg razumijevanja sadržaja i poruke filmske priče te poniranja u vlastita iskusta. Individualnim i skupnim radom tijekom kreiranja slikopriče, učenici su se stvaralački izrazili, na način koji je drukčiji od klasične provjere znanja. Ishodom su se ostvarile i međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.