Tragom zadarske nošnje…               Zaboravljena baština?  Ovisi o nama.

 Autor: Nina Dokoza         

Škola stvaralaštva Novigradsko proljeće, svojom je posebnošću prepoznata kao hvale vrijedan projekt i van granica Lijepe Naše. Prije dolaska u Novigrad, pozvani hospitanti, imali su zadatak odabrati (ne)materijalno kulturno i tradicionalno hrvatsko dobro koje, prema njihovom mišljenju, nije dovoljno prepoznato i priznato, ali bi moglo postati vrijedno i prepoznatljivo kao brend. Primorski kraj predstavljale su dvije Istranke, dvije Splićanke, Dubrovkinja i Zadranka – točnije, ja. Nazvale su se Ćakulonama. Vođene mišlju da su upravo priče ono što život čini vrijednim življenja i što ga čini ljudskim, donijele su priče iz svojih gradova, vođene mišlju da bi se upravo one mogle brendirati. Predstavljena je tako u Novigradu ljepota i različitost kulturne baštine od istoka Hrvatske do Istre, od Zagorja i sjevera pa sve do krajnjeg juga, točnije Dubrovnika. Nizom primjera pokazali su hospitanti da se tradicija može spojiti sa suvremenim dizajnom i brendirati u obliku ogrlica od čipke, računalnih igrica, slikovnica, društvenih igara, recepata, rječnika pojedinih govora te umjetne inteligencije koja pretvara prošlost i tradiciju u sadašnjost. Držeći u rukama knjigu drage i inspirativne kolegice, učiteljice Jadranke Dunatov Rekonstrukcija zadarske pučke narodne nošnje, nisam previše dvojila te sam u Novigrad donijela priču o zadarskim pučkim narodnim nošnjama koje su vraćene na Kalelargu nakon što su oživljene s papira zahvaljujući mapi akvarela Nikole Arsenovića. Prema tim akvarelima, jedinom tragu zadarskog odijevanja iz sredine 19. stoljeća, izrađeno je šest različitih nošnji. Priča o zadarskoj pučkoj narodnoj nošnji našla se i u završnom Zborniku Škole stvaralaštva.

Po povratku u Zadar održane su radionice sa skupinom učenika prvog i petog razreda. Primjer prakse u primjeni inovativnih metoda poučavanja prikazuje da baština, zahvaljujući mladim naraštajima, ne treba biti zaboravljena. Učenici su se upoznali s ti para zadarskih pučkih narodnih nošnji u koje su dobili uvid nakon što su složili drvene puzzle. Tražila se asocijacija na viđeno: šareno, veselo, neobično, lijepo, drugačije, ukrašeno,  Baby Lasagna…čulo se iz dječjih usta. Došlo je vrijeme da se prione i zadatku. Nakon danih uputa, oslikavali su se straničnici te oblutci s motivima zadarskih nošnji. Radilo se predano pa rezultat nije mogao izostati. Nastali su tako, ne samo straničnici, već i Križić-kružić koji se mogao zaigrati. Na završnoj prezentaciji, održanoj u dvorani hotela Aminesse Lagunas, savjetnica je udijelila hospitantima kompliment rekavši da su oni u svom poslu hrvatsko kulturno dobro koje treba brendirati. Dokazujući tako da su kulturno osviješteni prema zanemarenim dobrima svojih krajeva, ne treba sumnjati da će tu osviještenost i ljubav prenijeti i na one na kojima svijet ostaje, a to su mladi čuvari (ne)materijalne kulturne baštine koja je odraz našeg identiteta. Sretno im bilo, a mi im želimo da ustraju u tome.

Nina Dokoza

Pročitajte još

Zaštitite dijete u svijetu interneta

Zaštitite dijete u svijetu interneta

Dijana Mađerić Klauss, dipl. pedagog Iako nas tehnologije koje brzo napreduju ponekad plaše te nam se čini kako je rješenje zabraniti djetetu korištenje interneta takav stav najčešće je pogrešan. Što znamo o internetu? Nove tehnologije sastavni su dio ...

Obilježen Međunarodni dan štednje

Obilježen Međunarodni dan štednje

Učenici i učitelji OŠ Šime Budinića obilježili su Međunarodni dan štednje, koji se svake godine slavi 31. listopada, s ciljem poticanja odgovornog odnosa prema novcu i važnosti štednje od najranije dobi. Kroz niz zanimljivih i edukativnih aktivnosti učenici su učili o...

Skip to content