Autori: Nina Glavan i Jadranka Dunatov

Učiteljski poziv jedan je od najodgovornijih i emocionalno zahtjevnijih zanimanja. Svakodnevni rad podrazumijeva neposredno izvođenje nastave, pripremu, planiranje, evaluaciju, komunikaciju s roditeljima, administrativne zadatke, kao i usklađivanje s promjenjivim pedagoškim zahtjevima. Stres u pozivu proizlazi zbog preopterećenosti, vremenskih ograničenja, loših uvjeta rada, nedostatka opreme, emocionalno zahtjevne komunikacije s roditeljima, niskog društvenog priznanja te stalnih promjena u obrazovnim politikama. Javljaju se fizički simptomi poput umora, nesanice i glavobolja, a može doći i do pada kvalitete rada. Posljedice stresa negativno utječu na zdravlje učitelja i uspješnost odgojno-obrazovnog procesa. Ako se stres ne prepoznaje i ne upravlja njime, može dovesti do iscrpljenosti, profesionalnog sagorijevanja i smanjenja kvalitete obrazovno-odgojnog rada.

 O istraživanju – provedba i rezultati

Tijekom školske godine 2024./2025. u zadarskim školama OŠ Šime Budinića, OŠ Zadarski otoci i OŠ Šimuna Kožičića Benje, provedeno je istraživanje naziva Izvor stresa u poslu učiteljica i učitelja razredne nastave. Cilj istraživanja bio je identificirati specifične situacije koje učitelji razredne nastave percipiraju kao stresne u svakodnevnom radu.

Metodologija:

Korišten je upitnik s 20 situacija koje predstavljaju tipične radne izazove. Ispitanici su procjenjivali razinu stresa za svaku situaciju na ljestvici od 1-uopće nije stresno, 2- vrlo malo stresno, 3-umjereno stresno, 4-jako stresno, 5- izrazito stresno. Nijedna situacija nije dobila prosječnu ocjenu manju od 2, što ukazuje da sve predstavljaju određeni stupanj stresa.

Rezultati po skupinama:

Situacije s nižom razinom stresa (prosječna ocjena: 2,00 – 2,70):

Priprema za nastavu, izrada godišnjeg izvedbenog kurikuluma, praćenje napredovanja i ocjenjivanje učenika, održavanje razredne discipline, nedostatak priznanja za kvalitetan rad, osjećaj izoliranosti u kolektivu, prekidi nastave zbog izvanrednih okolnosti, pritisak usklađivanja s pedagoškim standardima.

Situacije s umjerenom razinom stresa (prosječna ocjena: 2,70 – 3,70):

Nemogućnost individualnog pristupa učenicima zbog nedostatka vremena, manjak pedagoške opreme, prekomjerna očekivanja nadređenih, loši materijalni uvjeti za rad, velik broj učenika u razredu, preopterećenost poslom.

Situacije s najvišom razinom stresa (prosječna ocjena: 3,70 – 4,00):

Pretjerana količina administrativnih poslova, komunikacija i suradnja s roditeljima.

Zaključak

Istraživanje potvrđuje da je učiteljski posao u razrednoj nastavi višestruko stresan, s različitim izvorima stresa koji obuhvaćaju organizacijske, interpersonalne i ostale čimbenike. Rezultati istraživanja upućuju na činjenicu da su administrativni zadaci i odnosi s roditeljima dva ključna izvora visokog stresa za učitelje. Obzirom na rezultate provedenog istraživanja nužna je sustavna podrška učiteljima kroz: smanjenje administrativnih zahtjeva, osnaživanje komunikacijskih vještina, bolje radne uvjete, veće priznanje i vrednovanje njihova rada, organizacijsku podršku u odnosima s roditeljima i nadređenima. Razumijevanje i adresiranje izvora stresa može doprinijeti boljoj kvaliteti rada, zadovoljstvu učitelja te očuvanju njihova profesionalnog zdravlja.

Literatura

Prpić, I. (2019). Stres i sindrom izgaranja na poslu kod učitelja. Školski vjesnik, 68(1), 45–61.

Rudan, V. (2017). Izazovi učiteljskog poziva i strategije suočavanja sa stresom. Napredak, 158(3), 253–270.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH (2023). Smjernice za unaprjeđenje uvjeta rada u osnovnim školama.