Osnovna škola Šime Budinića Zadar

Europska unija potiče svoje građane, a posebno mlade, na učenje stranih jezika kao sredstava za upoznavanje ljudi te pronalaženje i razvijanje poslova. Osim sveprisutnog engleskog jezika, dobrim poznavanjem njemačkog jezika stvaraju se veće mogućnosti stjecanja novih iskustava i znanja u međunarodnom okruženju - njemački je jezik kojim govori oko 120 milijuna ljudi u svijetu, s najvećim brojem govornika na području EU. Službeni je jezik u Njemačkoj, Austriji, Lihtenštajnu, Švicarskoj, Belgiji i Luksemburgu, a govori se kao jezik nacionalnih manjina među ostalima u Italiji, Poljskoj, Danskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Rumunjskoj, Namibiji te zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza i Južne Amerike. Nezaobilazan je uposlovnom svijetu, gospodarstvu, znanosti i tehnologiji, sportu, turizmu te posebno u humanističkim znanostima. Osim ogromnog utjecaja koji su matematičari, fizičari i inženjeri poput Gaussa, Schrödingera, Plancka, Benza i Diesela imali na razvoj industrije i tehnologije, mislioci, umjetnici i književnici poput Kanta, Hegela, Mozarta, Wagnera, Goethea ili Schillera utjecali su na europsku misao i kulturu.

Veliki se broj vrhunskih visokoškolskih ustanova i istraživačkih instituta nalazi u zemljama njemačkog govornog područja, a razvijeni su različiti programi učeničkih razmjena i stipendiranja te usavršavanja i prakse. I u doba trenutne svjetske pandemije prate se istraživanja koja se provode na njemačkim institutima, a u kojima sudjeluju i znanstvenici hrvatskoga podrijetla.

Povezanost Hrvatske i zemalja njemačkog govornog područja naglašena je u svim područjima. Tako primjerice hrvatski gospodarstvenici surađuju s poduzećima iz zemalja njemačkog govornog područja, a za vrijeme turističke sezone naši najbrojniji gosti dolaze upravo iz Njemačke i Austrije.

Osim gospodarskih veza, njegujemo i jezične te kulturne doticaje. Učenje njemačkog jezika omogućuje upoznavanje načina života, navika i tradicije koje su kroz povijesne doticaje ostavile traga i u hrvatskom jeziku, primjerice posuđenice iz njemačkoga jezika, posebno u kulinarstvu, kućnim potrepštinama, obrtima ili običajima (krafna, pegla, gletanje, fašnik). Valja istaknuti kako se motivi iz kulturnog nasljeđa njemačkoga govornog područja pojavljuju i u modernoj filmskoj te industriji digitalnih igara, poput Grimmovih bajki, riječne nimfe Lorelei ili prstena Nibelunga, dok je dvorac Neuschwanstein poznat kao prototip dvorca u Disneyjevim animiranim filmovima. Posebnost su svakako i izrazi za koncepte koji se mogu pronaći u njemačkom jeziku poput Fremdscham, Unwort te Ohrwurm i verschlimmbessern. Njemački je jezik poznat i po svojim složenicama kao primjerima ekonomičnosti izraza od kojih neke mogu biti složene od dvije riječi, npr. Haustür ili Schultasche, ali i puno duže, poput Reifendruckmessgerät.

Upravo ovakve posebnosti njemačkoga jezika tematizirat će ovogodišnja događanja povodom Europskog dana jezika koji se tradicionalno obilježava 26. rujna. Studenti njemačkog jezika i književnosti te učenici njemačkog jezika OŠ Šime Budinića i OŠ Petra Preradovića opisat će kako je to učiti i studirati njemački jezik u vrijeme pandemije, a studenti su pripremili i radionicu za učenike njemačkoga jezika OŠ Krune Krstića. Događanja preko aplikacije MS Teams u četvrtak, 24. i petak, 25. rujna organiziraju Odjel za germanistiku Sveučilišta u Zadru, Austrijska knjižnica Dr. Alois Mock i KDV – Društvo učitelja i nastavnika njemačkog jezika, ogranak Zadar.

Europska unija potiče svoje građane, a posebno mlade, na učenje stranih jezika kao sredstava za upoznavanje ljudi te pronalaženje i razvijanje poslova. Osim sveprisutnog engleskog jezika, dobrim poznavanjem njemačkog jezika stvaraju se veće mogućnosti stjecanja novih iskustava i znanja u međunarodnom okruženju - njemački je jezik kojim govori oko 120 milijuna ljudi u svijetu, s najvećim brojem govornika na području EU. Službeni je jezik u Njemačkoj, Austriji, Lihtenštajnu, Švicarskoj, Belgiji i Luksemburgu, a govori se kao jezik nacionalnih manjina među ostalima u Italiji, Poljskoj, Danskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Rumunjskoj, Namibiji te zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza i Južne Amerike. Nezaobilazan je uposlovnom svijetu, gospodarstvu, znanosti i tehnologiji, sportu, turizmu te posebno u humanističkim znanostima. Osim ogromnog utjecaja koji su matematičari, fizičari i inženjeri poput Gaussa, Schrödingera, Plancka, Benza i Diesela imali na razvoj industrije i tehnologije, mislioci, umjetnici i književnici poput Kanta, Hegela, Mozarta, Wagnera, Goethea ili Schillera utjecali su na europsku misao i kulturu.

Veliki se broj vrhunskih visokoškolskih ustanova i istraživačkih instituta nalazi u zemljama njemačkog govornog područja, a razvijeni su različiti programi učeničkih razmjena i stipendiranja te usavršavanja i prakse. I u doba trenutne svjetske pandemije prate se istraživanja koja se provode na njemačkim institutima, a u kojima sudjeluju i znanstvenici hrvatskoga podrijetla.

Povezanost Hrvatske i zemalja njemačkog govornog područja naglašena je u svim područjima. Tako primjerice hrvatski gospodarstvenici surađuju s poduzećima iz zemalja njemačkog govornog područja, a za vrijeme turističke sezone naši najbrojniji gosti dolaze upravo iz Njemačke i Austrije.

Osim gospodarskih veza, njegujemo i jezične te kulturne doticaje. Učenje njemačkog jezika omogućuje upoznavanje načina života, navika i tradicije koje su kroz povijesne doticaje ostavile traga i u hrvatskom jeziku, primjerice posuđenice iz njemačkoga jezika, posebno u kulinarstvu, kućnim potrepštinama, obrtima ili običajima (krafna, pegla, gletanje, fašnik). Valja istaknuti kako se motivi iz kulturnog nasljeđa njemačkoga govornog područja pojavljuju i u modernoj filmskoj te industriji digitalnih igara, poput Grimmovih bajki, riječne nimfe Lorelei ili prstena Nibelunga, dok je dvorac Neuschwanstein poznat kao prototip dvorca u Disneyjevim animiranim filmovima. Posebnost su svakako i izrazi za koncepte koji se mogu pronaći u njemačkom jeziku poput Fremdscham, Unwort te Ohrwurm i verschlimmbessern. Njemački je jezik poznat i po svojim složenicama kao primjerima ekonomičnosti izraza od kojih neke mogu biti složene od dvije riječi, npr. Haustür ili Schultasche, ali i puno duže, poput Reifendruckmessgerät.

Upravo ovakve posebnosti njemačkoga jezika tematizirat će ovogodišnja događanja povodom Europskog dana jezika koji se tradicionalno obilježava 26. rujna. Studenti njemačkog jezika i književnosti te učenici njemačkog jezika OŠ Šime Budinića i OŠ Petra Preradovića opisat će kako je to učiti i studirati njemački jezik u vrijeme pandemije, a studenti su pripremili i radionicu za učenike njemačkoga jezika OŠ Krune Krstića. Događanja preko aplikacije MS Teams u četvrtak, 24. i petak, 25. rujna organiziraju Odjel za germanistiku Sveučilišta u Zadru, Austrijska knjižnica Dr. Alois Mock i KDV – Društvo učitelja i nastavnika njemačkog jezika, ogranak Zadar.